DRONOVI IZNAD MOSKVE USRED NOĆI: Aerodromi ograničili saobraćaj, ruska PVO rušila letjelice
Moskva je tokom noći s 10. na 11. august ponovo bila meta napada bespilotnim letjelicama, zbog čega su privremeno uvedena ograničenja u zračnom saobraćaju na pojedinim aerodromima ruske prijestolnice.
Prema informacijama koje su objavile ruske vlasti, protivzračna odbrana oborila je najmanje 13 dronova koji su se kretali prema Moskvi.
Gradonačelnik Sergej Sobjanjin prvo je saopćio da je uništeno sedam bespilotnih letjelica, a kasnije je izvijestio o još šest.
Hitne službe poslane su na mjesta na koja su pali ostaci oborenih dronova.
AERODROMI POD OGRANIČENJIMA
Napad nije ostao bez posljedica po svakodnevno funkcionisanje ruske prijestolnice.
Ruska Federalna agencija za zračni saobraćaj privremeno je ograničila rad aerodroma Domodedovo i Žukovski.
Avioni su tokom trajanja mjera mogli polijetati i slijetati samo uz posebna odobrenja nadležnih službi.
Ograničenja su kasnije ukinuta.
To pokazuje jedan od glavnih efekata ovakvih napada čak i kada protivzračna odbrana uspije oboriti letjelice: dron ne mora pogoditi cilj da bi poremetio funkcionisanje velikog grada.
Dovoljno je da se pojavi prijetnja pa da se aktiviraju sistemi protivzračne odbrane, hitne službe i sigurnosne procedure na aerodromima.
RAT SVE ČEŠĆE STIŽE DO MOSKVE
Ovo nije prvi takav incident.
Ruske vlasti su i 28. jula izvijestile o većem broju dronova koji su se kretali prema Moskvi. Nakon tog napada prijavljen je i požar u jednoj fabrici u Moskovskoj oblasti.
Upravo je to važniji dio priče od samog broja oborenih letjelica.
Moskva je udaljena stotinama kilometara od glavnih linija fronta, ali razvoj i masovna upotreba dalekometnih dronova omogućili su da posljedice rata povremeno budu vidljive i u neposrednoj blizini ruskog političkog i ekonomskog centra.
Za Ukrajinu takvi napadi imaju i psihološku i stratešku dimenziju: prisiljavaju Rusiju da protivzračnu odbranu i druge resurse koristi daleko od samog fronta.
S druge strane, ruske vlasti ovakve napade predstavljaju kao dokaz da ukrajinske operacije predstavljaju prijetnju civilnim područjima.
„PANIKA U MOSKVI“ IPAK JE PREJAKA TVRDNJA
I ovdje treba napraviti važnu razliku.
Nema dovoljno podataka da se tvrdi da je u Moskvi zavladala „panika“.
Potvrđene informacije govore o dronovima, djelovanju protivzračne odbrane, angažovanju hitnih službi i privremenim ograničenjima na aerodromima.
To je samo po sebi dovoljno ozbiljno i nema potrebe događaj dodatno dramatizovati nečim što nije potvrđeno.
Mnogo značajnija činjenica jeste da rat koji se najvećim dijelom vodi na teritoriji Ukrajine sve češće proizvodi direktne sigurnosne posljedice duboko unutar Rusije.
A kada zbog dronova prema Moskvi moraju reagovati protivzračna odbrana i aerodromi jednog od najvećih evropskih gradova, poruka takvog napada daleko je veća od fizičke štete koju napravi pojedina letjelica.
