FILIPINI RAZMATRAJU ŠOKANTNU KAZNU ZA KORUPCIJU: Ukradeš državni novac – mogao bi platiti životom
Kako prenose filipinski mediji, u Predstavničkom domu Filipina pojavio se kontroverzan prijedlog kojim bi se za najteže oblike korupcije i pronevjere javnog novca ponovo uvela smrtna kazna. Prijedlog je izazvao burnu raspravu u zemlji koja je smrtnu kaznu ukinula još 2006. godine.
Na prvu će mnogi građani zemalja u kojima se decenijama priča o korupciji vjerovatno reći:
„E, ovako se to rješava!“
Ali kada se emocije sklone sa strane, dolazi mnogo ozbiljnije pitanje.
Šta ako državi date pravo da nekoga pogubi zbog korupcije, a onda upravo korumpirani ljudi počnu odlučivati ko je korumpiran?
NARODU JE DOSTA DA JEDNI BROJE MILIONE, A DRUGI SITNIŠ
Nije teško razumjeti zašto ovakav prijedlog može dobiti podršku dijela javnosti.
Kada građanin godinama gleda preplaćene državne projekte, nestanak javnog novca i političare čiji se životni standard teško može objasniti njihovom platom, bijes se gomila.
Običnom čovjeku država vrlo brzo pronađe dug od nekoliko stotina eura.
Za neplaćen račun stiže opomena.
Za porez kazna.
Za mali prekršaj procedura radi savršeno.
A onda isti čovjek godinama sluša o milionima koji su nestali i procesima koji traju toliko dugo da na kraju više niko ne zna kako su počeli.
Upravo na tom osjećaju nepravde rastu ideje o drastičnim kaznama.
Poruka njihovih zagovornika je jednostavna:
Ako kradeš od miliona građana, to nije obična krađa.
Jer kada političar ukrade novac namijenjen bolnici, nije nestao samo novac.
Možda nije kupljen aparat.
Kada nestane novac za cestu, možda ostane opasna cesta.
Kada se krade od obrazovanja, posljedice osjećaju generacije.
Korupcija zato zaista nije zločin bez žrtava.
Ali to još uvijek ne znači da je smrtna kazna dobro rješenje.
A ŠTA AKO OSUDE POGREŠNOG ČOVJEKA?
Tu dolazimo do najvećeg problema.
Filipinska Komisija za ljudska prava upozorava upravo na opasnost koju država nikada ne može naknadno ispraviti.
Pogrešno osuđenog čovjeka možete pustiti iz zatvora.
Možete mu isplatiti odštetu.
Ne možete mu vratiti život.
Još je opasnija mogućnost političke zloupotrebe.
Zamislite državu u kojoj vlast kontroliše ili snažno utiče na institucije, a istovremeno postoji smrtna kazna za korupciju.
Ko garantuje da optužba za korupciju sutra neće postati način uklanjanja političkog protivnika?
Ako je pravosuđe dovoljno slabo da godinama ne može zaustaviti korupciju, onda se nameće logično pitanje:
Zašto bismo baš tom istom sistemu dali ovlast da odlučuje ko treba živjeti, a ko umrijeti?
KORUPCIONAŠU NE TREBA METAK DA BI SE BOJAO DRŽAVE
Postoji i drugačiji način da država bude nemilosrdna prema korupciji.
Oduzmi ukradenu imovinu.
Uzmi nezakonito stečene milione.
Zabrani osuđenom funkcioneru da ponovo obavlja javnu funkciju.
Ubrzaj sudske postupke.
Objavi svaki državni ugovor.
Prati tok javnog novca.
Kazni i onoga ko daje mito i onoga ko ga uzima.
Napravite sistem u kojem političar zna da će, ako ukrade milion, izgubiti milion, funkciju, slobodu i mogućnost da se ponovo približi državnoj kasi.
To može biti mnogo snažnija borba protiv korupcije od spektakularnih kazni.
Jer korumpiranog čovjeka najviše odvraća izvjesnost da će biti uhvaćen, a ne samo veličina kazne koja postoji na papiru.
ZVUČI PRIVLAČNO DOK NE ZAMISLITE KO BI ODLUČIVAO
Zato filipinski prijedlog savršeno pokazuje koliko bijes građana može biti razumljiv, a ponuđeno rješenje ipak opasno.
Lako je reći:
„Pogubite lopove!“
Mnogo je teže napraviti državu u kojoj lopov ne može kupiti policajca, tužioca, sudiju ili političku zaštitu.
Filipini su smrtnu kaznu ukinuli 2006. godine. Da bi ovakav prijedlog postao stvarnost, pred njim bi stajale ozbiljne političke, ustavne i međunarodnopravne prepreke.
Dakle, nije donesena odluka da će korumpirani političari biti pogubljivani. Riječ je o prijedlogu i političkoj raspravi, a to je važna razlika.
Ali rasprava sama po sebi govori koliko je ljudima dosta korupcije.
Možda zato pravo pitanje nije treba li korumpiranog političara strijeljati.
Pitanje je nešto drugo:
Kako smo napravili države u kojima običan čovjek toliko izgubi vjeru u pravosuđe da mu smrtna kazna počne izgledati kao jedini način da vidi pravdu?
Tu se krije mnogo veći problem.
Jer državi ne treba više moći da ubija.
Treba joj više snage da lopova pronađe, osudi, oduzme mu ono što je ukrao i više ga nikada ne pusti blizu narodnog novca.
Izvor: prema dostavljenom tekstu; prijedlog pred Philippine House of Representatives i reakcije Commission on Human Rights.
