SNSD je aktuelnog načelnika Vlasenice Miroslava Miću Kraljevića uvrstio među kandidate za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz izborne jedinice 3B, piše Raport..
Njegova kandidatura nije protivna Izbornom zakonu, ali otvara ozbiljno pitanje političke odgovornosti stranke. Kraljević se nalazi u dva odvojena postupka pred Sudom BiH, dok je ranije priznao krivicu u predmetu otmice odbornika.
SUDI MU SE ZA ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI
Sud BiH je u februaru 2018. djelimično potvrdio optužnicu kojom se Kraljević, zajedno s Radenkom Stanićem i Goranom Garićem, tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene nad bošnjačkim civilima u Vlasenici tokom 1992. i 1993. godine.
Prema optužnici, progon je obuhvatao ubistva, mučenja i druga nečovječna djela. Glavni pretres počeo je u oktobru 2019. godine, a predmet je i dalje u toku. Kraljević se izjasnio da nije kriv.
To znači da on nije osuđen za ratne zločine i da do pravosnažne presude mora uživati pretpostavku nevinosti. Nazivati ga osuđenim ratnim zločincem bilo bi pravno netačno.
DRUGO SUĐENJE ZBOG VELIČANJA ZLOČINACA
Kraljeviću je u maju 2026. počelo još jedno suđenje – zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Tužilaštvo BiH tvrdi da je kao načelnik Vlasenice u martu 2025. javno veličao Radovana Karadžića i Ratka Mladića, pravosnažno osuđene na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina.
I u ovom predmetu Kraljević je negirao krivicu, pa će odgovornost morati utvrditi Sud, a ne mediji ili politički protivnici.
ZA OTMICU JE PRIZNAO KRIVICU
Za razliku od dva aktuelna postupka, slučaj otmice nije neriješena optužba.
Kraljević je ranije sklopio sporazum o priznanju krivice zbog otmice odbornika iz Osmaka Laze Vidakovića 2010. godine. Prema ranijim sudskim izvještajima, Vidaković je otet kako bi bio spriječen da prisustvuje sjednici lokalne skupštine i glasa o smjeni tadašnje većine.
Kraljević je kažnjen sa 4.000 KM. Upravo visina te kazne ostala je jedan od najupečatljivijih dijelova slučaja: za nasilno uklanjanje izabranog odbornika iz političkog procesa izrečena je novčana sankcija koja teško može djelovati odvraćajuće.
CIK MU NE MOŽE ZABRANITI KANDIDATURU
Izmjenama Izbornog zakona iz 2024. kandidatura je zabranjena osobama osuđenim za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine. Zabrana se ne odnosi na osobe protiv kojih postupak još traje.
Takvo razlikovanje štiti pretpostavku nevinosti. Automatska zabrana kandidature na osnovu same optužnice mogla bi otvoriti prostor za političku zloupotrebu tužilaštava.
Zato odgovornost za ovu kandidaturu ne treba prebacivati samo na CIK. Kraljević po sadašnjem zakonu može biti kandidat, ali SNSD nije morao da ga kandidira.
PRAVDA KOJA TRAJE GODINAMA GUBI SMISAO
Najozbiljnije pitanje jeste činjenica da je optužnica za zločine protiv čovječnosti potvrđena još 2018, a da sedam godina nakon početka suđenja nema prvostepene presude.
Dugotrajni postupci ne štete samo žrtvama koje čekaju odgovor. Oni ostavljaju i optužene godinama bez konačne odluke o krivici ili nevinosti te omogućavaju da se sudski predmeti koriste kao predizborno oružje.
Kraljevićeva kandidatura zato pokazuje razliku između zakonskog minimuma i političke odgovornosti. On ima pravo da se kandidira dok ne postoji presuda koja bi ga diskvalificirala. Ali javnost jednako ima pravo pitati SNSD zašto je, među brojnim mogućim kandidatima, izabrao upravo čovjeka kojem se sudi u dva ozbiljna krivična postupka i koji je ranije priznao krivicu za otmicu.
Izvori: Raport
