Američke kompanije žele učestvovati u izgradnji jednog od najvećih infrastrukturnih projekata na Balkanu – Jadransko-jonskog autoputa, koji bi trebao povezati Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.
Posebno je zanimljivo što američki interes postoji i za dionice kroz BiH i kroz Crnu Goru, gdje bi ukupna dužina buduće trase mogla iznositi oko 230 kilometara.
Riječ je o projektu vrijednom više milijardi eura.
Crna Gora traži partnera za 127 kilometara autoputa
Najkonkretniji koraci trenutno su napravljeni u Crnoj Gori.
Planirano je oko 127 kilometara autoputa od granice s Bosnom i Hercegovinom do Albanije, a procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 2,8 milijardi eura.
Američke kompanije već su iskazale interes za učešće.
Njihova imena zasad nisu objavljena.
Crna Gora, međutim, ne traži samo izvođača za jednu dionicu, nego partnera koji bi mogao učestvovati u razvoju kompletnog koridora kroz državu.
To uključuje pripremu tehničke dokumentacije, projektovanje i izvođenje radova.
Amerikanci bi mogli učestvovati i u finansiranju
Moguća američka uloga ne završava se samo na gradnji.
Razmatra se i model prema kojem bi američke kompanije ili institucije mogle učestvovati u finansiranju projekta.
To je posebno važno imajući u vidu cijenu izgradnje.
Ako se trenutna procjena od 2,8 milijardi eura pokaže približno tačnom, prosječna cijena jednog kilometra autoputa iznosila bi oko 22 miliona eura.
Razlog je izuzetno zahtjevan teren, zbog kojeg će biti potrebni brojni tuneli, mostovi, vijadukti i drugi složeni objekti.
U projekat uključen i gasovod
Plan nije ograničen samo na cestu.
U okviru koridora razmatra se i izgradnja dijela Jonsko-jadranskog gasovoda, kao i telekomunikacijske infrastrukture.
Zbog toga bi cijeli projekat mogao imati mnogo širi ekonomski značaj od same cestovne povezanosti.
Kroz BiH planirano oko 103 kilometra
Crnogorski dio autoputa trebao bi se direktno povezati s budućom trasom kroz Bosnu i Hercegovinu.
Planirana dionica kroz BiH duga je približno 103 kilometra.
Autoput bi počinjao kod Počitelja, gdje bi se odvajao od Koridora 5C, a zatim bi preko Stoca i Trebinja išao prema granici s Crnom Gorom.
Najviše je dosad urađeno na pripremi dionice Počitelj – Stolac.
Ona je duga oko 23 kilometra, a za njenu gradnju već su pokrenuti postupci pribavljanja potrebnog zemljišta.
Bechtel ranije pokazao interes
Za bh. dio Jadransko-jonskog autoputa ranije je interes pokazivao i američki građevinski gigant Bechtel.
Interes američkih kompanija postoji i za pravac Stolac – Trebinje.
O toj dionici već se razgovaralo u okviru saradnje vlasti Republike Srpske i američkih kompanija, a među temama je bilo i moguće zajedničko finansiranje.
Novi veliki pravac prema Albaniji i Grčkoj
Ako svi planovi budu realizovani, BiH i Crna Gora zajedno bi dobile oko 230 kilometara novog autoputa.
Pravac bi išao od Počitelja preko Stoca i Trebinja, zatim kroz Crnu Goru prema Albaniji i dalje prema Grčkoj.
Time bi nastala nova velika cestovna osovina duž Jadranskog i Jonskog mora.
Takva ruta mogla bi značajno promijeniti saobraćajnu sliku regiona i otvoriti novi koridor za turizam, teretni transport i trgovinu.
Za sada nema odluke da će jedna američka kompanija graditi cijelu trasu, niti su potpisani konačni ugovori za kompletan projekt.
Ali ono što je već jasno jeste da američke kompanije pokazuju ozbiljan interes za jedan od najskupljih i najambicioznijih infrastrukturnih projekata na ovom dijelu Balkana.
