Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Carl Bildt upozorio je na, kako ocjenjuje, rastuće rizike za stabilnost Balkana. U analizi pod naslovom „Alarm Bells in the Balkans“, on kao posebno osjetljivu izdvaja Bosnu i Hercegovinu i period nakon oktobarskih izbora.
Bildt smatra da se više nepovoljnih okolnosti odvija istovremeno: rast nacionalnih tenzija, zastoj evropskih integracija, izbori u BiH i Srbiji te promijenjen pristup Sjedinjenih Američkih Država prema regionu. Njegova analiza je upozorenje na moguću političku destabilizaciju, a ne tvrdnja da je novi rat neizbježan.
IZBORI KAO MOGUĆA TAČKA PRITISKA
Prema Bildtovoj procjeni, rezultati izbora u BiH mogli bi otvoriti prostor za pokušaje promjene postojećeg okvira upravljanja državom. On navodi mogućnost da se tvrđe srpske i hrvatske političke snage udruže oko takvih inicijativa.
U slučaju da dođe do takvog razvoja, Bildt očekuje da bi se bošnjačka zajednica osjećala ugroženo i politički reagovala. Upravo u međusobnim reakcijama i podizanju tenzija vidi opasnost od, kako piše, spirale koja bi mogla ozbiljno uzdrmati zemlju.
Važno je naglasiti da je riječ o scenariju koji iznosi bivši visoki predstavnik, a ne o potvrđenom planu političkih aktera u BiH. Bildtova osnovna poruka jeste da međunarodna pažnja i domaća politička odgovornost ne bi smjele izostati u osjetljivom postizbornom periodu.
KRITIKE WASHINGTONU I ZASTOJU EVROPSKOG PUTA
Poseban dio analize Bildt je posvetio politici administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Tvrdi da su Evropa i SAD ranije češće djelovale usklađeno u podršci političkoj stabilnosti BiH, dok danas, prema njegovoj ocjeni, takvog zajedničkog pristupa nema.
Bildt smatra da je fokus Washingtona usmjeren na uže ekonomske interese i da američka administracija ne pokazuje dovoljno interesa za složene političke procese na zapadnom Balkanu. Kao primjer spominje projekt gasovoda koji bi preko Hrvatske BiH povezao s alternativnim izvorima gasa. Iako priznaje moguću energetsku korist projekta, problematizira navode o poslovima kompanije čije rukovodstvo ima veze s Trumpom.
Njegova je procjena da bi takav odnos SAD-a mogao ohrabriti tvrđe političke opcije u BiH, jer bi računale na to da Washington neće snažno reagovati. To je stav autora analize, iznesen bez dodatnih dokaza u dostavljenom materijalu.
Istovremeno, Bildt smatra da je Evropska unija izgubila dio političke snage koju je nekada imala kroz proces proširenja. Po njegovom mišljenju, zastoj na evropskom putu zemalja regiona ostavio je manje podsticaja za reforme, saradnju i smirivanje sporova.
BIH NIJE JEDINO OSJETLJIVO MJESTO
Bildt širu sliku veže i za Srbiju, Kosovo te opće stanje odnosa u regionu. Ukazuje na izbore u Srbiji, studentske proteste i mogućnost postizbornih sporova, dok Kosovo opisuje kao prostor na kojem su pregovori Beograda i Prištine i dalje opterećeni ozbiljnim nesuglasicama.
Prema njegovoj ocjeni, nijedna od tih kriza pojedinačno ne mora dovesti do teške regionalne destabilizacije. Rizik, međutim, vidi u njihovom preklapanju i stvaranju jačeg nacionalističkog raspoloženja.
Bildt ipak ne predviđa novu rundu balkanskih ratova. Upozorava, međutim, da bi i ograničeni sukobi ili duboke političke krize mogli region odvesti u nesigurniji pravac. Zato poziva evropske lidere da ozbiljnije shvate signale upozorenja i ponovo stave stabilnost Balkana visoko na političku agendu.
Dostavljeni materijal
