Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović upozorio je da bi ponovni izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH bez podrške stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, prema njegovoj procjeni, mogao izazvati ozbiljan zastoj u radu državnih i federalnih institucija. Kao jednu od mogućih posljedica naveo je i neformiranje Vijeća ministara BiH.
Čović je u intervjuu za Radioteleviziju Herceg-Bosne govorio o općim izborima 2026. godine, izmjenama Izbornog zakona, odnosima među hrvatskim političkim strankama te kandidaturi Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH.
UPOZORENJE O ZASTOJU INSTITUCIJA
Prema riječima lidera HDZ-a BiH, naredni opći izbori imaju posebnu težinu zbog stanja u institucijama, odnosa unutar hrvatskog biračkog tijela i šireg međunarodnog konteksta.
Čović tvrdi da se među hrvatskim biračima pojavila „klica razdora“, zbog čega smatra da stranke okupljene oko HNS-a trebaju sačuvati političko zajedništvo. Najviše pažnje privukao je njegov odgovor na pitanje o mogućnosti da za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat za kojeg HDZ i stranke okupljene oko njega smatraju da nema većinsku podršku hrvatskih birača.
Istakao je da ne očekuje takav ishod, navodeći da HDZ razgovara s predstavnicima bošnjačkih stranaka. Ipak, opisao je scenario koji bi, kako smatra, uslijedio u slučaju ponavljanja takve situacije.
„Ako bi se to hipotetički desilo, to bi dovelo do potpunog zastoja u funkcionisanju institucija Bosne i Hercegovine. Bojim se da Vijeće ministara nikada ne bi bilo uspostavljeno, a rad Vlade Federacije bi potpuno stao“, izjavio je Čović.
Riječ je o njegovoj političkoj procjeni, a ne o unaprijed utvrđenom institucionalnom scenariju.
IZBORNI ZAKON OSTAO KLJUČNI ZAHTJEV
Čović je ponovio dugogodišnji stav HDZ-a BiH da Izborni zakon treba mijenjati tako da Hrvati, kako je naveo, biraju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Pitanje takozvanog legitimnog predstavljanja godinama je među centralnim temama pregovora o izbornoj reformi.
Govoreći o kontaktima s bošnjačkim političkim predstavnicima, rekao je da vjeruje kako postoji razumijevanje potrebe da se ovo pitanje riješi. Nije iznio detalje eventualnog dogovora niti rokove u kojima bi se izmjene Izbornog zakona mogle naći pred institucijama.
Osvrnuo se i na rad Predsjedništva BiH, posebno na vođenje vanjske politike. Čović smatra da nastupi diplomatskih predstavnika moraju biti usaglašeni unutar Predsjedništva te da ne bi smjeli zavisiti od političke opcije kojoj je pojedini ambasador blizak.
Također je odbacio tvrdnje o prezastupljenosti Hrvata u institucijama BiH. Ustvrdio je suprotno, odnosno da Hrvati nisu dovoljno zastupljeni na određenim rukovodećim pozicijama, ali u intervjuu nisu prezentirani podaci koji bi omogućili provjeru takve ocjene.
FILIPOVIĆ U FOKUSU KAMPANJE
Čović je podržao Darijanu Filipović, kandidatkinju HDZ-a BiH i HNS-a za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, ocijenivši da njena kampanja ide dobro. Za Filipović je rekao da posjeduje iskustvo, energiju i odlučnost, a ustvrdio je i da ima podršku izvan hrvatskog biračkog tijela.
Lider HDZ-a BiH pozvao se i na ankete koje, prema njegovim tvrdnjama, pokazuju njenu prednost u odnosu na druge kandidate. Međutim, nije naveo ko je proveo ta istraživanja, na kojem uzorku niti kakvi su njihovi rezultati, zbog čega se obim podrške ne može utvrditi na osnovu iznesenih navoda.
Poručio je da kampanja treba biti usmjerena na mir, sigurnost, razvoj i mogućnosti za mlade, a ne na ratne teme. Čović je naveo da se HDZ BiH protivi i separatističkim i unitarističkim politikama te da zagovara evropski put BiH uz, kako kaže, usklađene unutrašnje odnose.
Izmjene Izbornog zakona, prema njegovim porukama, ostaju jedan od glavnih političkih prioriteta HDZ-a BiH uoči izbora.
Izvorni materijal: intervju Dragana Čovića za Radioteleviziju Herceg-Bosne
