TRUMP KRENUO NA MEĐUNARODNI SUD: ŠTITI LI AMERIKU ILI IZRAEL OD ODGOVORNOSTI ZA RATNE ZLOČINE?
KOMENTAR | Washington je povukao potez koji otvara ozbiljno pitanje budućnosti međunarodne pravde. Nakon sankcija sudijama i tužiocima, administracija Donalda Trumpa sada je sankcionisala i sam Međunarodni krivični sud. Zvanično, riječ je o zaštiti američkog suvereniteta. Međutim, pozadina sukoba otvara mnogo neugodnije pitanje: šta se događa kada međunarodna pravda počne istraživati najmoćnije države i njihove saveznike?
Američka administracija je 9. oktobra 2026. godine uvela sankcije Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) kao instituciji. Odluka predstavlja značajnu eskalaciju sukoba između Washingtona i suda sa sjedištem u Haagu. Novi paket mjera mogao bi ozbiljno ograničiti finansijsko poslovanje i pristup američkim uslugama instituciji čiji je zadatak procesuiranje najtežih međunarodnih zločina.
Američki državni sekretar Marco Rubio odluku je obrazložio tvrdnjom da ICC ugrožava američki suverenitet pokušajima procesuiranja državljana SAD-a i njihovih saveznika. Washington već godinama osporava nadležnost ovog suda nad američkim državljanima, budući da Sjedinjene Američke Države nisu članica Rimskog statuta. Međutim, Sud svoju nadležnost u određenim slučajevima zasniva i na teritoriji države koja prihvata njegovu jurisdikciju.
Posebno je zanimljiv trenutak u kojem dolazi do pooštravanja sankcija. Međunarodni krivični sud je u novembru 2024. godine izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i tada već bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog sumnji na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi. Izraelske vlasti odbacuju optužbe i osporavaju nadležnost Suda. Važno je naglasiti da nalozi za hapšenje nisu isto što i pravosnažne presude.
Ovo nije prvi put da Trump koristi američku ekonomsku moć protiv međunarodnih pravosudnih institucija. Još 2020. godine njegova administracija uvela je sankcije povezane s istragama mogućih zločina američkog osoblja u Afganistanu. Tokom 2025. godine pritisak je nastavljen novim sankcijama protiv predstavnika ICC-a, a sada se mjere odnose i na samu instituciju.
Ovdje nastaje politički paradoks koji zaslužuje ozbiljnu raspravu. Sjedinjene Američke Države često ističu važnost međunarodnog prava, odgovornosti i zaštite ljudskih prava. Međutim, kada međunarodni sud pokrene postupke koji se odnose na američke interese ili njihove najbliže saveznike, Washington dovodi u pitanje legitimitet tog istog pravosudnog mehanizma.
Američka administracija insistira da štiti vlastite građane od institucije čiju nadležnost nije prihvatila. Ipak, činjenica da su izraelski zvaničnici među osobama protiv kojih je ICC izdao naloge za hapšenje pokazuje zašto mnogi kritičari ove mjere vide i kao političku zaštitu Izraela. Tvrdnja da je zaštita Izraela jedini motiv Washingtona nije dokazana, ali je povezanost sankcija s postupcima protiv izraelskih zvaničnika jasno dokumentovana.
Posljedice mogu biti mnogo šire od odnosa Amerike, Izraela i međunarodnog suda. Ako jedna svjetska sila ekonomskim sankcijama može ozbiljno otežati rad institucije koju podržava 125 država, postavlja se pitanje koliko međunarodno pravosuđe može ostati nezavisno od političke i finansijske moći najvećih država.
ZAKLJUČAK: DA LI PRAVDA VAŽI JEDNAKO ZA SVE?
Možda najveća slabost međunarodne pravde nije nedostatak zakona, nego nedostatak političke spremnosti da se ti zakoni jednako primjenjuju.
Kada se istražuju postupci neprijateljskih država, pozivanje na međunarodno pravo često se predstavlja kao pitanje civilizacijskih vrijednosti.
Ali kada isti pravni mehanizmi dođu do političkih saveznika, odjednom se pojavljuju argumenti o suverenitetu, pristrasnosti i prekoračenju nadležnosti.
Naravno, međunarodni sudovi nisu iznad kritike. Njihove odluke moraju biti zasnovane na dokazima, zakonima i pravičnom postupku. Međutim, neslaganje s njihovim radom ne bi smjelo automatski postati opravdanje za finansijsko kažnjavanje institucije.
Jer ako se sud može slobodno baviti slabima, ali rizikuje sankcije kada počne istraživati moćne, onda se s pravom postavlja pitanje: imamo li međunarodnu pravdu ili međunarodnu politiku obučenu u pravnu odoru?
A možda je upravo to najveći problem današnjeg svijeta: države ne moraju nužno odbacivati međunarodno pravo. Dovoljno je da ga priznaju samo onda kada im odgovara.
❓ PITANJE ZA VAS
Da li Trump sankcijama zaista štiti američki suverenitet ili pokušava zaštititi Izrael od međunarodnog pravosuđa?
I još važnije: Može li međunarodna pravda uopće postojati ako najmoćnije države mogu kažnjavati sudove koji istražuju njihove postupke?
Napišite svoje mišljenje u komentarima i pratite našu stranicu za više analiza međunarodnih događaja.
Izvor: Reuters (9.10.2026), Associated Press (9.10.2026), Međunarodni krivični sud – ICC (9.10.2026), Ministarstvo finansija SAD-a – OFAC (9.10.2026).
Tekst predstavlja autorski komentar zasnovan na javno dostupnim informacijama. Analitički stavovi odvojeni su od utvrđenih činjenica.
