Ne sviđa mu se šta misle, pa bi ih protjerao: Šta traži američki kongresmen
Republikanski kongresmen Chip Roy predložio je da SAD proširi mogućnosti zabrane ulaska, deportacije i oduzimanja državljanstva stečenog naturalizacijom zbog pripadnosti određenim političkim organizacijama ili zagovaranja njihovih ideja.
Prijedlog H.R. 8387, predstavljen 20. aprila 2026. pod skraćenim nazivom MAMDANI, obuhvata socijalizam, komunizam, marksizam i islamski fundamentalizam. Riječ je o prijedlogu, a ne važećem zakonu.
Roy ga predstavlja kao zaštitu Amerike od ideologija koje smatra neprijateljskim. Međutim, predložene mjere ne zaustavljaju se na nasilju ili konkretnom sigurnosnom djelovanju: obuhvataju i političko zagovaranje, članstvo te širenje određenih materijala.
Komentar: Ko odlučuje koje je mišljenje opasno?
Dobro, hajde da vidimo šta ovo znači. Jedno je dokazati da neko priprema nasilje, prijeti ljudima ili je prevarom dobio državljanstvo. Sasvim drugo je prijetiti gubitkom prava zato što zastupa političku ideju koja se vlasti ne sviđa.
Ne morate biti socijalista da biste vidjeli problem. Dovoljno je postaviti pitanje: ako danas vlast dobije ovlaštenje da kažnjava njihove stavove, šta sprečava neku buduću vlast da proširi spisak?
Posebno zabrinjava što prijedlog pokušava isključiti sudsko preispitivanje više kategorija odluka. Praktično, država bi nekoga označila ideološki nepodobnim, a istovremeno pokušala zatvoriti put kojim bi osporio tu odluku.
To nije sitan proceduralni detalj. Mogućnost greške ili političke zloupotrebe upravo je razlog zbog kojeg sudska kontrola postoji.
Državljanstvo ne bi smjelo zavisiti od političke poslušnosti
Prijedlog ima i jasno personaliziranu političku poruku: njegova skraćenica upućuje na Zohrana Mamdanija, gradonačelnika New Yorka i demokratskog socijalistu.
Mamdanijeve odluke mogu se osporavati, njegov program kritikovati, a na izborima mu se može uskratiti podrška. Ali rasprava o tome treba li neko ostati državljanin zbog političkog programa otvara mnogo ozbiljnije pitanje od običnog stranačkog sukoba.
Američka sudska praksa već je štitila naturalizirane građane od pokušaja da se njihova politička uvjerenja koriste kao nedovoljan dokaz za poništavanje državljanstva. To ne znači da je svaka odredba ovog prijedloga unaprijed sudski riješena, nego da postoje ozbiljne ustavne prepreke takvom pristupu.
SAD ima pravo štititi sigurnost i uređivati useljavanje. Ali sigurnost zahtijeva dokaze o opasnosti, a ne pretpostavku da su političko neslaganje i neprijateljstvo ista stvar.
Izvori: GovInfo, ured kongresmena Chipa Roya, evidencije zakonodavnog postupka, Vrhovni sud SAD-a – predmet Schneiderman protiv Sjedinjenih Američkih Država.
