IZRAEL SE SPREMA ZA NOVI UDAR NA IRAN: Šta se dešava iza zatvorenih vrata?

Izrael pojačava vojne pripreme za mogući novi sukob s Iranom, dok se sve više govori o mogućnosti novih udara i odgovora Teherana. Prema navodima izraelskog javnog servisa KAN, koje prenosi Anadolu Agency, izraelski sigurnosni vrh zatražio je intenziviranje priprema za mogući napad.

Međutim, pojačane pripreme ne znače da je konačna odluka o napadu donesena.

Izraelski list Yedioth Ahronoth ranije je objavio da je vojska završila odbrambene i ofanzivne pripreme za mogući nastavak sukoba. Istovremeno, prema izvještaju The Jerusalem Posta od 10. novembra, izraelski vojni vrh razmatra mogućnost američkih udara na Iran, ali i iznenadnog iranskog napada na američke i izraelske ciljeve.

Washington u međuvremenu nastavlja pokušaje postizanja diplomatskog dogovora s Teheranom.

ŠTA SE ZAPRAVO SPREMA?

Ovo više nije samo pitanje hoće li Izrael napasti Iran. Pitanje je i koliko Washington želi učestvovati u eventualnom novom sukobu.

Izraelska vlada godinama predstavlja iranski nuklearni i raketni program kao ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Iran, s druge strane, tvrdi da njegov nuklearni program ima miroljubivu svrhu i upozorava da će odgovoriti na nove napade.

Za Netanyahuovu vladu vojni pritisak predstavlja način da ograniči iranske kapacitete. Za Washington ostaje pitanje može li pregovorima dobiti ustupke koje bi novi rat pokušao iznuditi silom.

A upravo je tu najveći problem. Interesi Izraela i Sjedinjenih Američkih Država jesu blisko povezani, ali njihovi prioriteti i procjene rizika ne moraju uvijek biti isti.

KOMENTAR: LAKO JE DONIJETI ODLUKU O RATU, ALI KO ĆE PLATITI CIJENU?

Kad čujemo da je neka vlada naredila dodatne vojne pripreme, to zvuči kao još jedna vijest iz svijeta visoke politike.

Ali za običnog čovjeka takve odluke mogu značiti nešto sasvim drugo.

Nove napade, strah za porodicu, poremećaje u snabdijevanju i poskupljenja koja se osjete daleko izvan granica sukobljenih država.

Posebno je opasno što bi novi sukob mogao ugroziti energetsku infrastrukturu i promet kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pravaca za svjetsku trgovinu naftom.

I tu dolazimo do pitanja koje bi trebalo postaviti svakom političkom lideru koji govori o novoj vojnoj operaciji.

Šta se tačno želi postići i postoji li realan plan za dan poslije?

Jer uništavanje vojnih ciljeva nije isto što i rješavanje političkog problema. Napad može oslabiti protivnika, ali može ga i natjerati na odgovor koji će proširiti sukob.

Izrael ima pravo brinuti o sigurnosti svojih građana. Iran ima obavezu poštovati međunarodne sporazume i ne ugrožavati druge države. Ali nijedna sigurnosna procjena ne bi smjela biti izgovor za zanemarivanje posljedica po civile.

Najopasniji trenutak nastaje kada obje strane vjeruju da će upravo snažniji vojni pritisak natjerati protivnika da popusti.

Tada čak i jedna pogrešna procjena može pokrenuti događaje koje više niko neće moći jednostavno zaustaviti.

Zato vijest o izraelskim pripremama treba shvatiti ozbiljno, ali ne kao potvrdu da je novi napad neizbježan.

Izvori: Anadolu Agency, izraelski javni servis KAN, The Jerusalem Post, Yedioth Ahronoth, NPR, Reuters.