TIHA OPASNOST KOJA GUŠI BALKAN: „korov stoljeća“ prijeti zdravlju i uništava poljoprivredu
U srcu ljeta, dok većina uživa u sunčanim danima i zelenilu, nevidljiva prijetnja vreba iz svake livade, napuštenog dvorišta, pored puta ili u parku. Bez velike buke, ali sa sve većom silinom, širi se biljka koju stručnjaci nazivaju jednom od najvećih zdravstvenih i ekoloških prijetnji savremenog doba – ambrozija.
Sjenka iz Amerike
Porijeklom iz Sjeverne Amerike, ambrozija (poznata i kao fazanuša, limundžik ili partizanka) je invazivna biljka koja je slučajno dospjela u Evropu, vjerovatno kontaminiranim sjemenjem. Iako u početku neprimjetna, ubrzo se pokazala kao neuništivi protivnik – prilagodljiva, otporna i izuzetno plodna.
Danas dominira velikim dijelovima južne i istočne Evrope, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, gdje, prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), izaziva ozbiljne zdravstvene i ekonomske posljedice. Njeno širenje ne poznaje granice – zabilježeno je da se godišnje širi između 6 i 20 kilometara, vjetrom i ljudskim djelovanjem.
Ubojiti polen: Pet zrnaca je dovoljno
Ono što ovu biljku čini posebno opasnom nije njen izgled, već – polen. Ambrozija cvjeta od kraja jula do sredine oktobra, a za to vrijeme proizvodi miliijarde zrna peludi koja vjetar može raznijeti i do 300 kilometara daleko.
Kako ističe Kasim Velić iz INZ-a, već pet zrnaca polena može izazvati ozbiljne alergijske reakcije kod osjetljivih osoba. Simptomi uključuju crvenilo i suzenje očiju, kijavicu, kašalj, otežano disanje, a kod težih slučajeva čak i napade astme. Djeca, hronični bolesnici i starije osobe su najugroženiji.
Istraživanja pokazuju da je dovoljno manje od 20 zrnaca polena po kubnom metru zraka da izazove zdravstvene tegobe, a koncentracije koje se bilježe u sezoni često višestruko premašuju taj prag.
Uništava i usjeve
Ali ambrozija ne ugrožava samo ljude – ona je i prava noćna mora za poljoprivrednike. Njeno razgranato korijenje iscrpljuje tlo, a bujna masa guši usjeve. Najčešće se pojavljuje u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrću, izazivajući ogromne gubitke. U ekstremnim slučajevima, ambrozija može potpuno uništiti prinos.
Kombinacija suhe klime, napuštenih površina i klimatskih promjena stvara savršene uslove za širenje ovog „zelenog teroriste“.
Borba na više frontova
Borba protiv ambrozije mora biti sistematska i zajednička. Mehaničke, agrotehničke i hemijske mjere zajedno daju najbolje rezultate.
– Čupanje iz korijena je najefikasnije na manjim površinama, posebno poslije kiše.
– Košenje se mora obaviti prije cvjetanja, i to nisko – jer ako se biljka skrati previše visoko, iz donjih pupoljaka izraste nova, još jača.
– Agrotehničke mjere, poput temeljite obrade tla i međurednog kultiviranja, značajno doprinose suzbijanju.
– Hemijsko suzbijanje herbicidima se koristi na većim poljoprivrednim površinama, ali mora se provoditi oprezno i stručno.
Zakon i odgovornost
Zakoni jasno definišu obaveze – ambroziju su dužni ukloniti svi vlasnici i korisnici zemljišta, bilo da je riječ o privatnim posjedima, javnim površinama, grobljima, parkovima, željezničkim i putnim trasama. Tu su i nadležne inspekcije: poljoprivredne, šumarske, urbanističke, vodoprivredne i saobraćajne.
Juli i avgust su ključni mjeseci za suzbijanje – biljka tada još nije procvjetala i lako se prepoznaje.
Vrijeme je za uzbunu
Ambrozija nije običan korov. Ona je tiha ekološka bomba koja narušava zdravlje i sigurnost zajednice. Bez organizovane, kontinuirane akcije, njeno širenje će se samo ubrzavati.
„Ova biljka ne poznaje granice ni imunitet. Potrebna nam je odlučna i zajednička borba – sada, dok još možemo kontrolisati štetu“, poručuju iz INZ-a.
Zato – pogledajte oko sebe. U svom dvorištu, uz cestu, na zapuštenoj parceli. Ako ugledate ovu biljku, ne čekajte. Reagirajte odmah – za zdravlje svih nas.
