Spremaju se za sukob s jednom od najjačih vojski svijeta: “Na agresiju ćemo odgovoriti jedinstvom”
Foto: AP Photo/Ariana Cubillos
Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Venezuele ponovno su dostigle tačku ključanja. Američki predsjednik Donald Trump predložio je mogućnost kopnenih operacija u Venezueli, rekavši da bi “kopno moglo biti sljedeće” nakon niza vojnih poteza u Karipskom moru. Iako je kasnije pokušao ublažiti izjavu, poruka je izazvala snažnu reakciju u Caracasu.
Predsjednik Nicolas Maduro poručio je da će se narod Venezuele oduprijeti svakoj agresiji, tvrdeći da Washington pokušava srušiti njegovu vladu i preuzeti kontrolu nad naftnim resursima zemlje. Ministar obrane Vladimir Padrino izjavio je da će “na svaku agresiju odgovoriti nacionalnim jedinstvom”, pozivajući vojsku i civile da budu spremni na sve scenarije.
Američka vojska daleko nadmašuje venezuelske snage po tehnološkoj opremljenosti, disciplini i obuci. Ipak, Caracas razvija vlastitu strategiju otpora u slučaju invazije, koja se oslanja na dvije ključne komponente – gerilsko ratovanje i takozvanu “anarhizaciju” zemlje.
Prva podrazumijeva formiranje manjih borbenih jedinica koje bi na više od 280 lokacija izvodile sabotaže i napade na protivničke ciljeve, dok druga uključuje stvaranje haosa i nereda na ulicama kako bi se otežala kontrola zemlje od strane stranih snaga.
Prema izvorima bliskim vojsci, takve strategije imaju ograničene šanse za uspjeh jer je vojna oprema zastarjela, a moral među vojnicima nizak. Vojnici u prosjeku zarađuju tek oko stotinu dolara mjesečno, što je višestruko manje od troškova osnovne prehrane. Neki zapovjednici su čak bili primorani pregovarati s lokalnim proizvođačima hrane kako bi nahranili svoje trupe.
Venezuelanska vlada tvrdi da je više od osam miliona civila uključeno u obrambene milicije i da su spremni braniti zemlju “do posljednjeg daha”.
Međutim, vojni analitičari procjenjuju da bi u stvarnom sukobu aktivno sudjelovalo svega nekoliko hiljada ljudi, dok bi ostatak bio bez stvarne borbene uloge.
Ono što dodatno zabrinjava međunarodnu zajednicu jeste izvještaj da Venezuela raspolaže ruskim raketnim sistemima, uključujući nekoliko hiljada prenosivih projektila Igla, te da je zatražila tehničku pomoć Moskve za održavanje i modernizaciju vojne opreme. Rusija je već najavila spremnost da pruži podršku, iako istovremeno poziva na smirivanje tenzija.
Maduro, koji je na vlasti od 2013. godine, održava lojalnost vojske tako što visoke časnike postavlja na ključne pozicije u vladi i državnim kompanijama.
Uprkos međunarodnim pritiscima i optužbama za kršenje ljudskih prava, vojska je ostala uz njega, podržavši i rezultate izbora 2024. godine, iako je opozicija tvrdila da su izbori bili neregularni.
Analitičari smatraju da Madurova strategija ima i psihološku komponentu – pokazivanje odlučnosti i moći u trenucima kada realna vojna spremnost slabi. Prijetnja “otpora kroz haos” može imati odvraćajući efekat, jer bi svaka intervencija u Venezueli mogla izazvati dugi period nestabilnosti, nasilja i migracija u cijeloj regiji.
I dok Washington pojačava vojnu prisutnost, a Caracas jača svoje milicije, jedno je jasno – i najmanji pogrešan potez mogao bi zapaliti iskru sukoba čije posljedice bi osjetio čitav kontinent.
Izvori: Reuters, AP News, Al Jazeera, Le Monde, Military.com, Investing.com.
