NEVJEROVATNA IZJAVA AMERIČKOG MILIJARDERA: “Za 20 godina većina ljudi neće morati raditi!”
Izjava Elona Muska da će “umjetna inteligencija i humanoidni roboti eliminirati siromaštvo” i učiniti rad opcionalnim unutar dvije decenije izazvala je globalnu raspravu. Kao jedan od najutjecajnijih tehnoloških lidera današnjice, Musk često kombinuje vizionarske procjene s kontroverznim tvrdnjama. Ipak, njegova posljednja prognoza otvara važna pitanja o smjeru u kojem se kreće svjetska ekonomija.
Prvo, tehnološki napredak u robotici i generativnoj AI zaista se odvija brže nego ikada. Industrija već uvodi autonomne sisteme koji obavljaju poslove od logistike do programiranja, a humanoidni roboti prelaze iz prototipske faze u testna radna okruženja.
Ako se trend nastavi, određene vrste fizičkog i rutinskog rada mogle bi postati suvišne. Međutim, pretpostavka da će to automatski dovesti do ukidanja siromaštva zahtijeva oprez.
Ekonomska historija pokazuje da tehnologija sama po sebi ne smanjuje nejednakosti – presudno je kako se koristi i ko upravlja njenim rezultatima.
Automatizacija donosi rast produktivnosti, ali bez pravedne redistribucije dobitaka može dovesti do koncentracije bogatstva, dok tržište rada ostaje pod pritiskom. U tom kontekstu, Muskova vizija “posla koji će biti hobi” djeluje kao idealistički scenarij koji ovisi o dubokim političkim i društvenim reformama.
Drugo, iako je moguće da tehnološki napredak stvori obilje, ostaje pitanje kako će se finansirati socijalni sistemi ako rad – kao primarni izvor poreza – postane opcionalan. Neke zemlje već razmatraju modele poput univerzalnog osnovnog dohotka, posebno kada se govori o masovnoj automatizaciji. No, implementacija takvih modela na globalnom nivou zahtijeva stabilne institucije, politički konsenzus i dugoročnu finansijsku strategiju.
Treće, Muskova izjava podsjeća na dugu tradiciju tehnološkog optimizma u Silicijskoj dolini, gdje se pretpostavlja da će inovacije prirodno voditi ka boljem društvu. Međutim, dosadašnje iskustvo s digitalnom transformacijom pokazuje da koristi nisu jednako raspodijeljene. Digitalni jaz, pristup tehnologiji i razlike između zemalja dodatno komplikuju ideju univerzalne koristi od AI revolucije.
Muskova poruka nesumnjivo privlači pažnju, ali ključno je promatrati je kao početak ozbiljne rasprave o budućnosti rada, ekonomije i socijalne pravde. Tehnologija može donijeti prosperitet, ali samo ako društvo aktivno oblikuje pravila koja će taj prosperitet učiniti dostupnim svima.
IZVORI:
– Američko-saudijski investicijski forum, Washington
– Izjave Elona Muska prenesene u međunarodnim medijima (Reuters, Bloomberg, CNBC)
– Analize OECD-a o automatizaciji i tržištu rada
– Studije o univerzalnom osnovnom dohotku (UCL, Stanford)
