Vijesti

KADA SE NISU MOGLI SAMI DOGOVORITI: Američka kompanija preuzima izgradnju i upravljanje Južnom interkonekcijom

Sarajevo – U pokušaju da se ubrza realizacija ključnog energetskog projekta, američka privatna kompanija preuzet će razvoj, izgradnju i upravljanje Južnom interkonekcijom, plinovodom koji će osigurati pouzdano snabdijevanje prirodnim plinom u Bosni i Hercegovini.

Danas je otpravnik poslova Sjedinjenih Američkih Država u BiH, v.d. John Ginkel, održao sastanak sa pet ključnih lidera vladajuće koalicije Federacije BiH. Među učesnicima su bili premijer Federacije BiH Nermin Nikšić (SDP), zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović (HDZ BiH), ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP), zastupnica u Zastupničkom domu Sabina Ćudić (NS) i delegat u Domu naroda Ilija Cvitanović (HDZ 1990).

Tema sastanka bila je ubrzanje realizacije projekta Južne interkonekcije, koji BiH treba omogućiti pristup američkom tečnom prirodnom plinu, a samim tim i veću energetsku sigurnost i stabilnost cijena.

Prema saopćenju učesnika, postignuta je principijelna saglasnost da američka kompanija preuzme ključne funkcije projekta, uključujući izgradnju i upravljanje plinovodom. “Učesnici su izrazili jednoglasnost o potrebi da se Južna interkonekcija izgradi što je prije moguće,” navodi se u izvještaju.

Predstavnici američkih investitora istaknuli su da privatni sektor može osigurati bržu realizaciju projekta nego što bi to bilo moguće kroz isključivo domaće kapacitete, čime bi se odmah poboljšala energetska sigurnost i diversifikacija izvora plina u BiH.

Iako je principijelni dogovor postignut, obje strane su se obavezale na detaljnije tehničke i pravne diskusije, uključujući model finansiranja, nadzor nad izgradnjom i regulaciju budućeg upravljanja.

Projekt Južne interkonekcije dugo je bio predmet političkih nesuglasica u BiH, a uključivanje američkog privatnog sektora tumači se kao praktično rješenje koje može prevazići dugogodišnje zastoje. Ovaj potez također odražava širu regionalnu strategiju diversifikacije energetskih izvora i smanjenja zavisnosti od ruskog plina.

Analitičari procjenjuju da će uspješna realizacija projekta značajno doprinijeti energetskoj stabilnosti BiH, ali upozoravaju da će ključni izazov ostati osiguravanje transparentnog i efikasnog nadzora nad upravljanjem plinovodom.

(Vijesti.ba)

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button