SLIJEDI IM DEPORTACIJA: Uhapšeni članovi ultraortodoksne jevrejske sekte koja je boravila i u BiH
Uhapšavanje devet članova ultraortodoksne jevrejske sekte Lev Tahor u Kolumbiji ponovo je otvorilo pitanje globalnog nadzora nad vjerskim zajednicama koje djeluju izvan institucionalnih okvira i granica država.
Ova grupa, godinama optuživana za ozbiljna krivična djela uključujući otmicu maloljetnika i seksualno zlostavljanje, kreće se kroz zemlje Latinske Amerike, Sjeverne Amerike, Bliskog istoka i Balkana gotovo u „nomadskom“ obrascu – bježeći od pravnih pritisaka i nadzora institucija.
Kolumbijske vlasti intervenirale su nakon prijava mještana, što ukazuje na važnu ulogu lokalnih zajednica u prepoznavanju rizičnih aktivnosti inostranih grupa.
Postupanje imigracijske službe pokazuje i slabosti državnih mehanizama – iako su članovi sekte uhapšeni, protiv njih u Kolumbiji ne postoje aktivni nalozi, pa će najvjerovatnije biti deportovani. To naglašava problem transnacionalnih organizacija koje iskorištavaju rupe u međunarodnom pravu i razlike u pravosudnim sistemima.
Posebnu pažnju regije privlači činjenica da je Lev Tahor već boravio u Bosni i Hercegovini 2022. godine. Njihov kratkotrajni ostanak u sarajevskom naselju Kula izazvao je reakciju vlasti, što je tada rezultiralo njihovim hitnim napuštanjem zemlje. Iako se tadašnja intervencija institucija BiH pokazala brza, činjenica da su članovi ovakve organizacije nesmetano ušli u zemlju otvara pitanja sigurnosnih procedura i komunikacije s međunarodnim tijelima.
Slučaj iz Kolumbije dodatno otkriva složenost međunarodne saradnje. Interpolove „žute potjernice“ izdate za petero djece iz grupe pokazuju da globalne institucije prate kretanje sekte, ali i da je njihova mogućnost brze intervencije ograničena nacionalnim zakonodavstvima. Bez aktivnih crvenih potjernica ili lokalnih naloga, države najčešće pristupaju deportaciji, čime se problem samo premješta iz jedne zemlje u drugu.
Lev Tahor predstavlja primjer kako se rigidne, izolirane vjerske zajednice mogu pretvoriti u zatvorene strukture koje zloupotrebljavaju autoritet i ranjivost svojih članova. Ovaj slučaj naglašava potrebu za snažnijim međunarodnim mehanizmima saradnje, boljim protokolima identifikacije rizičnih grupa i unapređenom zaštitom djece u transnacionalnim kontekstima.
Dok se čeka odluka kolumbijskih vlasti, ostaje otvoreno pitanje: hoće li deportacija zaustaviti djelovanje ove sekte ili samo označiti još jednu tačku na njihovoj globalnoj putanji?
IZVORI:
– Associated Press
– Klix.ba
– Interpol – vrste potjernica
