EU poslala jasnu poruku Zapadnom Balkanu: Bez pomirenja nema članstva, Srbija ostala po strani
Ovaj tekst je komentar na vijest objavljenu na portalu Index.hr o summitu EU i Zapadnog Balkana, na kojem se Srbija nije usuglasila s deklaracijom i nije sudjelovala u zajedničkoj poruci regije prema Bruxellesu.
Summit Europske unije i Zapadnog Balkana još jednom je pokazao svu dubinu političkih pukotina koje već godinama koče regiju na putu prema članstvu u Europska unija. Iako su čelnici EU-a u deklaraciji ponovili gotovo ritualnu poruku o “nepokolebljivoj posvećenosti perspektivi članstva”, stvarnost na terenu govori drugačije – bez rješavanja sporova iz prošlosti, proširenje ostaje tek politička floskula.
Posebno upada u oči činjenica da se Srbija nije usuglasila s deklaracijom i time ostala jedina zemlja jugoistočne Europe izvan zajedničkog stava. Ta odluka nije tek diplomatski detalj, već snažna politička poruka.
Bruxelles od zemalja Zapadnog Balkana traži jasnu orijentaciju, usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući sankcije Rusiji, ali i konkretne korake u rješavanju otvorenih pitanja iz ratne prošlosti. Beograd, čini se, i dalje pokušava balansirati između Istoka i Zapada, iako je jasno da takva politika ima sve manji manevarski prostor.
Bruxelles šalje jasnu poruku Balkanu: EU više ne čeka neodlučne lidere
EU u deklaraciji otvoreno navodi da neriješeni odnosi između Prištine i Beograda ostaju jedna od ključnih kočnica europskog puta, kako za Kosovo, tako i za Srbiju. Time Bruxelles još jednom poručuje da bez normalizacije odnosa nema stvarnog napretka, bez obzira na tehničke reforme ili ekonomske pokazatelje.
Istodobno, pohvale su upućene onim zemljama koje su se u potpunosti uskladile s politikama EU-a, što je jasan signal da se lojalnost i politička dosljednost nagrađuju, barem na razini političke podrške. Poruka je jasna: europski put nije samo pitanje tržišta i fondova, već vrijednosti, vanjske politike i odnosa prema međunarodnom pravu.
U tom kontekstu nije zanemariva ni snažna podrška EU-a Ukrajina, koja se u deklaraciji navodi kao pitanje principa, a ne trenutne geopolitike. Time se zemljama Zapadnog Balkana dodatno stavlja do znanja da neutralnost više nije održiva opcija.
Zaključno, summit je još jednom ogolio istinu: Zapadni Balkan jest “realna mogućnost” za EU, ali samo ako zemlje regije same odluče raskrstiti s naslijeđem prošlosti i političkim kalkulacijama. Bez toga, deklaracije će se nastaviti nizati, a članstvo ostati na neodređenom čekanju.
