Svijet na ivici energetske katastrofe: upozorenje kakvo se nije čulo 53 godine
Energetski alarm svijeta: upozorenje koje podsjeća na najgore krize prošlog stoljeća
Upozorenje kakvo se rijetko čuje
Direktor International Energy Agency, Fatih Birol, upozorio je da se svijet suočava s jednom od najozbiljnijih energetskih kriza u posljednjih nekoliko decenija. Prema njegovim riječima, globalna ekonomija ulazi u period velike neizvjesnosti koji bi mogao imati posljedice kakve nisu viđene više od pola stoljeća, prenosi CNN..
Birol je naglasio da trenutna situacija može biti čak i teža od kriza koje su potresle svijet tokom 1973 oil crisis i 1979 oil crisis. Tada je svjetsko tržište gubilo milione barela nafte dnevno, što je izazvalo nagli rast cijena energije i ozbiljne poremećaje u ekonomijama širom planete.
Problem koji nije samo nafta
Prema riječima čelnika IEA, današnja kriza ne pogađa samo naftu i plin. Prekid trgovine zahvatio je i važne industrijske sirovine poput petrokemijskih proizvoda, gnojiva, sumpora i helija – materijala koji su ključni za poljoprivredu, industriju i tehnologiju.
Takav zastoj u lancima snabdijevanja mogao bi imati domino-efekat na globalnu ekonomiju, jer mnoge industrije zavise upravo od tih resursa.
Poseban problem predstavlja situacija oko strateškog pomorskog prolaza Strait of Hormuz. Ovaj tjesnac je jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, kroz koji prolazi ogroman dio globalnog izvoza nafte i plina. Svako ozbiljno ograničenje prolaza kroz taj pravac odmah se osjeti na tržištima energije širom svijeta.
Energetski udar na globalno tržište
Napetosti na Bliskom istoku već su imale konkretne posljedice. Izvoz ukapljenog prirodnog plina iz Katara je ozbiljno pogođen, dok pojedine zemlje pokušavaju pronaći alternativne izvore snabdijevanja.
IEA je već posegnula za velikim strateškim rezervama nafte kako bi ublažila šok na tržištu. Milioni barela pušteni su u opticaj kako bi stabilizirali cijene i spriječili još veći poremećaj.
Ipak, Birol upozorava da je to samo privremeno rješenje. Dugoročno stabiliziranje tržišta moguće je tek kada se ponovo uspostavi normalna trgovina energentima.
Moguće restrikcije i nove mjere
Ako se kriza nastavi produbljivati, neke države bi mogle biti prisiljene uvesti mjere racionalizacije energije. To bi značilo ograničavanje potrošnje goriva i struje, slično mjerama koje su se primjenjivale u kriznim periodima prošlosti.
Najveći teret takvog scenarija, upozoravaju analitičari, mogli bi osjetiti najsiromašniji dijelovi svijeta koji već sada imaju problema s energetskom sigurnošću.
Pitanje koje se sve češće postavlja jeste: da li svijet ulazi u novu eru energetskih potresa koji bi mogli promijeniti globalnu ekonomiju?
