NASTAVAK HAOSA U NJEMAČKOJ: Vlasti ne mogu protjerati Bosanca koji uzima 7.300 eura mjesečno, do sad mu isplatili.
Godine tolerancije, milioni iz budžeta: Kako je jedan slučaj razotkrio pukotine njemačkog sistema.
Priča koja ovih dana potresa Njemačku ne govori samo o jednom čovjeku, već o ozbiljnom posrnuću sistema. U Kölnu već gotovo dvije decenije živi državljanin Bosne i Hercegovine kojem je azil davno odbijen, ali koji i dalje ostaje u zemlji, prima visoku socijalnu pomoć i nikada nije deportovan.
Javnost je ogorčena, politika traži odgovore, a institucije se brane šutnjom i birokratskim objašnjenjima.
Marko M. u Njemačku je došao bez dokumenata, a njegov zahtjev za azil odbijen je još 2003. godine. Po svim pravilima, tada je trebao biti vraćen u Bosnu i Hercegovinu. Umjesto toga, nestao je iz evidencija, da bi se nekoliko godina kasnije ponovo pojavio – i ostao. Danas, 17 godina kasnije, živi u kontejnerskom naselju u Kölnu sa suprugom i osmero djece.
Prema dokumentima do kojih su došli njemački novinari, njegova porodica mjesečno prima više od 7.300 eura socijalne pomoći. Taj podatak izazvao je šok među građanima, posebno u trenutku kada se Njemačka suočava s pritiskom na budžet i sve glasnijim raspravama o migracijskoj politici.
Slučaj je dodatno osjetljiv jer je Marko M. tokom boravka u Njemačkoj više puta pravosnažno osuđivan. I pored toga, gradske vlasti nikada nisu ozbiljno krenule u rješavanje njegovog statusa. Pravni stručnjaci ističu da je deportacija formalno moguća, jer porodica ima status „tolerisanog boravka“, što ne daje pravo na trajni ostanak, pa ni djeci rođenoj u Njemačkoj.
Međutim, njemački Ustav snažno štiti porodicu, a razdvajanje roditelja i djece često predstavlja prepreku za deportaciju. Upravo tu, tvrde pravnici, institucije su birale lakši put: produžavale su privremene dozvole i nastavile isplate, umjesto da problem riješe do kraja.
Najteži dio priče je priznanje grada Kölna da punih 17 godina nije ni pokušao pribaviti zamjenske putne isprave za deportaciju. Tek nakon medijskog pritiska stiglo je šturo objašnjenje da se to radi samo ako postoji „realna šansa“ za protjerivanje.
Slučaj Marka M. prerastao je ličnu priču i postao simbol institucionalnog neuspjeha. Dok poreski obveznici godinama plaćaju, odgovorni izbjegavaju jasne odgovore. Javnost sada traži jedno: da se ovakvi propusti više nikada ne ponove i da zakon vrijedi jednako za sve.
Izvor informacije: Vijesti.ba (prema pisanju FOCUS Online)
