U moru svakodnevnih prehrambenih proizvoda koje Hrvati bez razmišljanja stavljaju u svoje košarice, jedno posebno upada u oči – maslinovo ulje. I dok većina potrošača vjeruje da kupuje čisto zlato Mediterana, iza lijepih etiketa i privlačnih boca nerijetko se krije – otpad. Da, dobro ste pročitali. Ulje koje završava na vašem tanjuru nerijetko potječe iz – komine, odnosno ostataka maslina koji su već jednom prerađeni.
Maslinovo ulje dobiveno iz komine nije ništa novo. Riječ je o ostatku masline nakon prvog prešanja, koji se zatim dodatno “iscjeđuje” pomoću organskih otapala kako bi se iz njega izvukli i posljednji tragovi ulja. “To se događa u velikim industrijskim pogonima, i premda je praksa legalna unutar EU, takvo ulje ne bi smjelo biti prikazano kao ekstra djevičansko”, upozorava Srećko Gross, predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta.
No, u praksi je situacija znatno alarmantnija. “Na deklaraciji jasno mora pisati da se radi o ulju iz komine, ali mnogi proizvođači to prikrivaju ili zamagljuju terminima poput ‘mješavina rafiniranog i djevičanskog maslinovog ulja’ – što prosječni potrošač ni ne razumije”, dodaje Gross. Rezultat? Tisuće litara niskokvalitetnog ulja prodaje se svakodnevno pod krinkom “zdravog mediteranskog zlata”.
Statistike su šokantne. Samo u 2024. godini, Europska unija zaplijenila je više od 22.000 tona krivotvorene hrane i preko 850.000 litara sumnjivih pića, čija je ukupna vrijednost premašila 91 milijun eura. Hrvatska, iako mala zemlja, ni po čemu ne zaostaje.
Državni inspektorat prošle je godine analizirao 125 prehrambenih proizvoda – kod njih devet pronađene su ozbiljne nepravilnosti. Bučina ulja pomiješana s drugim vrstama, med sa stranim šećerima, pa čak i vina koja su razrijeđena vodom i zaslađena šećerom sumnjivog porijekla. Čak 50 posto proizvoda koji nose zaštićenu oznaku izvornosti zapravo zloupotrebljava tu etiketu.
Posebno zabrinjavajuća je pojava patvorenog meda, koji se, prema riječima Marije Batinić Sermek iz Ministarstva poljoprivrede, nalazi na vrhu liste krivotvorenih prehrambenih proizvoda. “Već ovog ljeta kreće stroža regulativa – popis svih zemalja iz kojih dolazi med mora biti jasno istaknut, a filtriranje, odnosno uklanjanje peludi, bit će zabranjeno”, objašnjava Sermek.
Slična pooštravanja očekuju i sektor vina. “Svake godine nas tjeraju na nove etikete, nove kodove i dizajne, što nam podiže troškove i otežava poslovanje”, žali se Miroslav Polovanec, predsjednik Bregovite Hrvatske. No, ističe – ako to znači kraj krivotvorinama, onda vrijedi.
Dok nadležna tijela polako pooštravaju kontrole, a inspekcije sve češće pokucaju na vrata proizvođača, odgovornost je i na potrošačima. Čitajte deklaracije, ne nasjedajte na “domaće” proizvode sumnjive cijene i budite svjesni – ne sjaji sve što je maslinovo. Jer, kako stvari stoje, mnogi od nas svakodnevno jedu – smeće u tekućem stanju.
Izvor: Direktno.hr
