SKANDAL KOJI SE PREPRIČAVA DECENIJAMA: Albanac opalio dva šamara patrijarhu Pavlu, njegova reakcija šokirala i policiju i narod!
U srcu Prizrena, usred bela dana, desio se skandal koji i danas ostavlja ljude bez daha! Mladi Albanac udario tadašnjeg vladiku Pavla – budućeg patrijarha Srpske pravoslavne crkve – i to ne jednom, već dva puta! Međutim, ono što je usledilo – reakcija svetog čoveka – ostaće zauvek upamćeno.
Ovu neverovatnu priču ispričao je ugledni advokat Milovan Mića Stojanović, čija porodica potiče iz Prizrena, a koji je lično poznavao patrijarha Pavla. Gostujući u emisiji “Biseri” kod Vanje Bulića, evocirao je uspomene iz detinjstva i otkrio šokantan incident koji se dogodio sedamdesetih godina, u vreme komunističkog progona religije.
“Dva mlada Albanca iz Prizrena, jedva punoletni, opkladili su se ko ima hrabrosti da udari vladiku Pavla. I jedan od njih je to i učinio. Uhvatili su ga za bradu, protresli i opalili mu dva šamara, tu – nasred ulice, ispred pošte!”, priseća se Stojanović.
Ali vladika Pavle, kakav je i bio – oličenje smirenja i duhovne snage – nije pokazao ni trunku besa. Nije vikao, nije prijavio, samo se okrenuo i otišao, kao da se ništa nije desilo. Nije želeo osvetu, nije tražio pravdu – verovao je u višu pravdu.
Ipak, svedoci incidenta nisu ostali tihi. Sve je prijavljeno policiji, a režim, svestan koga su napali – jer je Pavle bio predstavnik SPC – brzo je reagovao. Desetoro mladića je uhapšeno, a vladika je pozvan da identifikuje napadača.
Tada dolazi trenutak koji mnogi nazivaju čudom hrabrosti i oproštaja.
“Vladika je mirno prošao pored svih i – iako ga je odmah prepoznao – stao pored pravog mladića, pogledao ga duboko u oči i rekao: ‘Taj koji me je tukao nije ovde.’”, prepričava Stojanović.
Ovaj gest – istovremeno i oproštaj i lekcija – ostao je da se prepričava generacijama. Pavle nije tražio zatvor za svog napadača. Poslao mu je poruku iz duše: da se kajanje ne rađa iz straha od kazne, već iz susreta sa tišinom savesti.
Patrijarh Pavle kasnije je postao sinonim duhovnosti, skromnosti i snage vere. A ova priča – o dva šamara i jednoj svetoj tišini – govori više o njegovom karakteru nego hiljade propovedi.
Da li bi današnji moćnici mogli ovako da reaguju?
Je li oproštaj danas znak slabosti ili snage?
Ostavite komentar – kako biste vi postupili?