ŠOKANTNA PRIČA: Donirala bubreg šefici – umjesto zahvalnosti dobila otkaz!
Debi Stivens (47) sa Long Ajlenda postala je simbol najveće radne nepravde u Americi, nakon što je otkrivena njena potresna priča. Žena velikog srca odlučila je da spasi život svojoj šefici, donirajući sopstveni bubreg kako bi kroz lanac donora ona dobila transplantaciju. Međutim, umjesto da joj na poslu otvore vrata zahvalnosti i poštovanja – doživjela je pravi pakao!
Naime, nakon što se oporavljala od izuzetno zahtjevne operacije, Debi tvrdi da joj je kompanija okrenula leđa. Umjesto podrške, kako navodi, uskraćena joj je pomoć tokom radnih zadataka, bila je degradirana, premještana na lošija radna mjesta, a na kraju i brutalno otpuštena! Ova nevjerovatna situacija šokirala je javnost, jer se od heroja u očima kolega pretvorila u žrtvu sistemskog maltretiranja.
Ljudi širom Amerike pitali su se: da li je moguće da neko ko pokaže toliko humanosti završi na ulici bez posla? Upravo zbog toga Debi nije ćutala. Podnijela je prijavu za diskriminaciju osoba sa invaliditetom, tvrdeći da je njen zdravstveni oporavak iskorišten protiv nje. Cijela drama završila je 2014. godine vansudskim poravnanjem, ali je već tada pokrenula nacionalnu debatu.
Brojni mediji prenosili su njenu ispovijest, dok su organizacije za zaštitu radničkih prava upozoravale da slučaj Stivens nije usamljen. Mnogi zaposleni koji se suočavaju sa ozbiljnim operacijama i bolestima često dobiju „hladan tuš“ od svojih poslodavaca. Umjesto razumijevanja i pomoći, nerijetko ih čekaju pritisci, degradacije i otkazi.
Debi je postala lice te borbe. Njena priča otvorila je ozbiljno pitanje: koliko vrijedi ljudska žrtva kada kompanije stave profit ispred humanosti? I dok su jedni osuđivali bezdušnog poslodavca, drugi su isticali da ovakav slučaj pokazuje hitnu potrebu jače zakonske zaštite za sve radnike koji prolaze kroz teške zdravstvene krize.
Jedno je sigurno – Debi Stivens je zauvijek ušla u istoriju kao žena koja je nesebično darovala život, ali zauzvrat doživjela nezamislivu nepravdu. Njena priča i danas služi kao upozorenje da borba za ljudska prava na radnom mjestu još nije gotova.
