Hrvati iz Bosne podijeljeni: “Hrvatska vojska nije naša”
Uvođenje obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj nakon gotovo dvadeset godina pauze izazvalo je snažne reakcije ne samo među građanima Republike Hrvatske, nego i među Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini. Rasprava je postala posebno žustra u online zajednicama, gdje se jasno vidi koliko je ovo pitanje osjetljivo, identitetski slojevito i politički opterećeno, prenosi Crna-Hronika..
Šta vojska danas znači?
Hrvatska Vlada tvrdi da vraćanje vojnog roka nije povratak u devedesete, već modernizacija obrambenog sustava. Program traje dva mjeseca, fokusiran je na disciplinu, timski rad, prvu pomoć, civilnu zaštitu i osnovne vojne vještine. Uz mogućnost civilnog služenja i prilagodbe za studente i radnike, Ministarstvo obrane nastoji pokazati kako je riječ o “modernoj, edukativnoj instituciji”, a ne o starom modelu masovne mobilizacije.
No, paralelno s tim, Hrvatska se pridružila grupi europskih zemalja koje, zbog rastućih sigurnosnih rizika, jačaju pričuvne kapacitete. Rat u Ukrajini, promjene u globalnom poretku i nesigurnosti unutar EU natjerale su mnoge države da preispitaju svoj sustav obrane.
Gdje su u svemu tome Hrvati iz BiH?
Oko pola milijuna građana hrvatske nacionalnosti živi u Bosni i Hercegovini. Iako mnogi imaju dvojno državljanstvo, zakoni BiH izričito zabranjuju služenje vojnog roka u drugim državama. Oni koji bi to ipak učinili – riskiraju gubitak bh. državljanstva.
Zbog toga je jedno naizgled jednostavno pitanje na Facebook stranici Hrvatska republika Herceg Bosna izazvalo lavinu od preko 900 komentara: Hoće li Hrvati izvan RH služiti hrvatski vojni rok ako dobiju poziv?
“Nije to Hrvatska vojska već Ursulina” – galama u komentarima
Komentari pokazuju potpunu podjelu:
„Nije to Hrvatska vojska već Ursulina“, napisao je jedan korisnik, aludirajući na tezu da vojska služi Bruxellesu, a ne nacionalnim interesima.
„Zašto ne? Lijep je to dio života, upoznaš prijatelje za cijeli život“, poručio je drugi.
„Neka idu političari i njihova djeca“, žestoko je odbrusio treći.
„Bez lustracije više ni za koga“, stoji u drugom komentaru.
„To je dužnost i obaveza“, tvrdi korisnik pod nadimkom Plava Balada.
„Ići ću dragovoljno ako zatreba“, napisao je korisnik Dragao.
Rasprava je ogolila duboko nepovjerenje dijela Hrvata iz BiH prema institucijama Republike Hrvatske, ali i snažan osjećaj pripadnosti i lojalnosti kod drugih.
“De iure obvezni, de facto neprovedivo”
Iskusni djelatnik Oružanih snaga RH, koji je pred mirovinom, za portal Dnevno potvrdio je ono što mnogi već pretpostavljaju:
„De iure su obvezni jer tako kaže zakon, ali de facto – to se neće provoditi i nikada se nije provodilo.“
Drugim riječima: zakon ih obvezuje, praksa ne.
Zašto je to važno?
Ova rasprava nije samo pitanje služenja vojnog roka. Ona otkriva puno dublje pukotine: nepovjerenje prema političkim elitama, zamor od nacionalnih tema, osjećaj zapuštenosti Hrvata u BiH i dilemu dvojnih identiteta – čiji si zapravo vojnik?
Hoće li se ovo pitanje s vremenom smiriti ili prerasti u još jednu političku temu koja će se prelamati preko leđa mladih – ostaje da se vidi. Jedno je sigurno: uvođenje vojnog roka otvorilo je više pitanja nego što je donijelo odgovora.
