Karta mira koja je razbijesnila Srbiju: Šta otkriva Globalni indeks mira 2025?
DIJELI SE KARTA EVROPE ZBOG KOJE ĆE SRBI POLUDJETI: Šta zaista pokazuje Globalni indeks mira 2025?
Najnovije izdanje Globalnog indeksa mira (GPI) za 2025. godinu ponovo otvara staru raspravu o sigurnosti u Evropi i na Balkanu. Iako je naslovna karta privukla pažnju zbog „žute“ boje Srbije, šira analiza pokazuje da se radi o kompleksnom izvještaju koji ne mjeri samo trenutnu stabilnost, već i dugoročne trendove u institucijama, društvu i političkom okruženju. Upravo zato rezultati izazivaju reakcije – i u regionu i šire.
GPI obuhvata 163 zemlje i procjenjuje ih kroz 23 indikatora, uključujući militarizaciju, društvenu sigurnost i intenzitet konflikata. Ovogodišnji izvještaj ukazuje na globalni pad stabilnosti: čak 59 aktivnih sukoba trenutno je zabilježeno u svijetu, najviše od završetka Drugog svjetskog rata. Povećana militarizacija, ekonomske neizvjesnosti i smanjeno povjerenje u međunarodne institucije doprinose negativnim trendovima koji se odražavaju i na evropskom kontinentu.
Na vrhu liste najmirnijih država nema iznenađenja. Island, Irska, Novi Zeland, Švicarska i Austrija nastavljaju potvrđivati vrijednost dugoročnih ulaganja u stabilne institucije, niski nivo militarizacije i visok stepen društvenog povjerenja. Ove zemlje, prema analitičarima, predstavljaju model prema kojem se može mjeriti uspješnost modernih sistema sigurnosti.
Međutim, posebnu pažnju privukao je regionalni prikaz Balkana. Iako je čitav region klasificiran kao relativno miran, Srbija se izdvojila kao jedina zemlja u „žutoj zoni“, što označava srednji nivo mira. Nalazi se na 64. mjestu, daleko iza svojih susjeda koji se kreću od visokih pozicija Slovenije (9. mjesto) i Hrvatske (19. mjesto), do srednje rangiranih BiH (59. mjesto), Crne Gore (34. mjesto) i Sjeverne Makedonije (51. mjesto).
Ovaj rezultat ne znači da je Srbija nestabilna zemlja, ali ukazuje na jasne izazove – prije svega političke tenzije, povećanu militarizaciju, polarizaciju društva i neriješena regionalna pitanja. Upravo ti faktori utiču na ukupnu ocjenu i doprinose razlikama u odnosu na susjedstvo.
Zaključci GPI-ja podsjećaju da mir nije jednokratan događaj, nego kontinuiran proces koji zahtijeva stabilne institucije, dosljedne politike i snažno društveno povjerenje. Ako išta, ovogodišnji rezultati pokazuju da se karta Evrope ne „dijeli“ zbog političkih senzacija, već zbog objektivnih pokazatelja koji jasno ističu prednosti i slabosti pojedinih država.
Izvori: Dnevno.hr
