Dok BiH prijeti arbitraža teška stotine miliona eura: Špirić i Čović blokiraju zakone koji štite BiH
Dok entitetu prijeti arbitraža od 700 miliona eura, političke blokade guraju račun državi..
Bosna i Hercegovina ponovo se nalazi pred ozbiljnim finansijskim rizikom. Ovog puta riječ je o mogućoj arbitraži teškoj i do 700 miliona eura, vezanoj za Rudnik i termoelektranu Ugljevik u Republici Srpskoj. Umjesto da se država pripremi i zakonski zaštiti, politička prepucavanja i blokade u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH koče rješenja koja bi mogla spriječiti novi finansijski udar na budžet svih građana.
Problem nije nov, ali posljedice bi mogle biti ogromne. Nakon afere „Vijadukt“, kada je BiH mjesecima bila u političkoj i finansijskoj blokadi zbog arbitražne presude, Predstavnički dom PS BiH još u junu prošle godine usvojio je izmjene dva važna zakona. Cilj je bio jednostavan: jasno odrediti ko plaća dugove nastale po arbitražnim presudama i spriječiti da teret opet padne na državu.
Jedan zakon predviđa da se dugovi po arbitražnim presudama tretiraju kao prioritet u plaćanju, kako bi se izbjegle kamate, dodatni sudski troškovi i međunarodne sankcije. Drugi zakon precizira da dugove vraćaju oni koji su se zadužili – entiteti ili Brčko distrikt – a ne institucije BiH iz zajedničkog budžeta.
Međutim, iako su ovi zakoni prošli u Predstavničkom domu, u Domu naroda nikada nisu došli na red. Članovi Kolegija iz SNSD-a i HDZ-a BiH, Nikola Špirić i Dragan Čović, osporavaju njihovo stavljanje na dnevni red, čime se cijeli proces mjesecima razvlači.
Javnost sve glasnije reaguje. Mnogi upozoravaju da se ovakvim ponašanjem država svjesno izlaže novim milionskim tužbama, dok se politička odgovornost prebacuje s jednih na druge. Ekonomisti podsjećaju da neizvršavanje arbitražnih presuda ne pogađa samo „apstraktnu državu“, već direktno građane kroz manje novca za plate, penzije i javne usluge.
Ako Dom naroda uskoro ne usvoji ove zakone u drugom čitanju, BiH bi se mogla naći u istoj ili još goroj situaciji nego u slučaju „Vijadukt“. Umjesto prevencije i odgovornog upravljanja novcem, političke blokade prijete da stvore novi račun koji će, kao i obično, platiti građani.
Izvor informacije: Slobodna Bosna
