BLAGOJEVIĆ O PRESUDI MILORADU: “Ja bih ga oslobodio, a vijeće treba odgovoriti na dva glavna pitanja”
BiH, Dodik,RS: Apelaciono vijeće Suda BiH zakazalo je javnu sjednicu za 12. juni 2025. godine u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika RS, i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika RS. Tokom sjednice, odbrana će iznijeti žalbu na prvostepenu presudu iz februara, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Advokat predsjednika RS, Goran Bubić, potvrdio je da će sjednica biti održana 12. juna u 13 časova. Nakon što žalba bude prezentovana, Apelaciono vijeće će se povući na nejavni dio sjednice radi donošenja odluke. Iako tačan rok nije određen, očekuje se da bi drugostepena presuda mogla biti donesena do kraja juna ili početkom jula.
Apelaciono vijeće čine sudije Staniša Gluhajić, Amela Huskić i Hilmo Vučinić.
Iako je Dodik ranije izjavio da ne priznaje Sud BiH i da se neće žaliti na presudu, njegova odbrana je ipak uložila žalbu, koja će biti razmatrana na zakazanoj sjednici Apelacionog vijeća.
Konačna odluka mogla bi imati značajne političke posljedice. Pravosnažna presuda bi mogla dovesti do smjene Dodika s funkcije predsjednika RS i zabrane obavljanja javnih funkcija u narednih šest godina.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević, u intervjuu za Face TV, pojasnio je kako će postupak izgledati.
“Kada žalbeni spis stigne u Sud, formira se tročlano vijeće — sudija izvjestilac, predsjednik i član. Sudija izvjestilac pregledava spise i žalbe, nakon čega tužilac i odbrana izlažu svoje stavove. Odbrana uvijek ima završnu riječ, a nakon toga se vijeće povlači. Ovo nije složen predmet. Apelacionom vijeću će biti dovoljno najviše dva mjeseca da donese i napiše odluku”, rekao je Blagojević.
On ističe da vijeće mora dati odgovor na dva ključna pitanja:
“Prvo, da li je Christian Schmidt legitiman visoki predstavnik, i drugo, čak i ako jeste, ima li pravo da nametne svoje odluke kao zakone? Schmidt je prekršio Ustav BiH jer ne postoji ovlaštenje koje mu to dozvoljava. Ustav kaže da su dio pravnog poretka BiH opća načela međunarodnog prava, a jedno od njih je zabrana nametanja zakona od strane međunarodnih tijela. Sud je time prekršio ustavne norme”, smatra Blagojević.
Cijeli intervju dostupan je u video formatu na Face TV.
