BURA NA RELACIJI ZAGREB–SARAJEVO: Hrvatska traži zabranu ulaska Helezu!
Izjava ministra odbrane BiH Zukana Heleza, kojom je eurozastupnicu Željanu Zovko nazvao “poluretardiranom”, izazvala je snažne reakcije u Hrvatskoj i dodatno podigla političke tenzije na relaciji Zagreb–Sarajevo.
Ovakav vokabular u javnom prostoru, posebno kada dolazi od visokih državnih zvaničnika, redovno proizvodi lančane reakcije i produbljuje već ionako kompleksne međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini te u regionalnom političkom prostoru.
Najglasniji odgovor stigao je od saborskog zastupnika Nikole Grmoje, koji je na Facebooku ocijenio da ovakve izjave predstavljaju “govor mržnje” i dokaz da Helez “nije zainteresovan za dijalog”, već za “sijanje netrepeljivosti i podjela”.
Grmoja podsjeća i da Helez “nije prvi put izazvao reakcije u regionu”, te kao primjer navodi navodne simpatije prema Iranu i ranije sporove u javnosti.
Grmojin poziv hrvatskim institucijama da Helezu i drugim političarima sa “sličnim istupima” zabrane ulazak u Hrvatsku predstavlja najradikalniji prijedlog koji je do sada iznesen u javnosti.
Takav zahtjev prelazi u sferu bilateralnih odnosa i otvara pitanje do koje mjere pojedinačne izjave mogu ili trebaju utjecati na kretanje zvaničnika između dvije države. Iako države imaju pravo uvoditi zabrane ulaska stranim državljanima, takve mjere najčešće se koriste u kontekstu sigurnosnih procjena, a ne političkih ili verbalnih sukoba.
Drugi dio Grmojinog obraćanja fokusiran je na položaj Hrvata u BiH i strateške interese Hrvatske. Izjava o tome da je “treći entitet nužni minimum” ponovo otvara osjetljivu temu unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, koja već godinama opterećuje odnose između tri konstitutivna naroda i susjednih država.
Iako ova teza ima političku podršku dijela hrvatskih stranaka, ona istovremeno nailazi na snažna protivljenja u BiH i međunarodnim krugovima, koji upozoravaju da bi takav prijedlog mogao dodatno destabilizirati zemlju.
Ovaj slučaj još jednom pokazuje koliko brzo jedna nepromišljena, uvredljiva izjava može prerasti u ozbiljan politički problem. Umjesto smirivanja tenzija i dijaloga, region se ponovo nalazi u spirali optužbi i zahtjeva koji prijete produbljivanju podjela. Zbog toga ostaje otvoreno pitanje: hoće li politički akteri naučiti da javni diskurs nosi odgovornost koja nadilazi trenutni politički obračun?
Izvor: Hayat.ba
