Cjenovni haos u BiH: Špinat kao meso, junetina luksuz!
Pad cijena u svijetu, rast u BiH – građani sve teže pune korpu..
Dok globalne statistike govore o smirivanju tržišta hrane, svakodnevica u Federaciji BiH priča sasvim drugačiju priču. Građani koji redovno obilaze trgovine i pijace tvrde da olakšanja nema. Naprotiv, mnogi kažu da su osnovne namirnice skuplje nego ikad, a osjećaj nesigurnosti sve je jači.
Prema podacima FAO-a, cijene hrane u januaru 2026. zabilježile su blagi pad na svjetskom nivou. Međutim, iskustva potrošača u BiH ne prate taj trend. Predstavnici udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da na domaćem tržištu nema vidljivog pojeftinjenja.
Ferida Kulović iz Udruženja potrošača „Potrošač“ iz Kaknja naglašava da u praksi nisu primijetili značajno snižavanje cijena. Kako kaže, problem nije samo u brojkama na policama nego i u sve slabijoj kupovnoj moći. Ljudi se, dodaje, najviše žale jer novac jednostavno ne traje do kraja mjeseca.
Posebno su na udaru voće i povrće. Cijena špinata, koja se kreće između osam i deset KM, kod mnogih je izazvala nevjericu, jer se poredi s cijenom kilograma mesa. Grožđe dostiže i do 12 KM, dok su limun i banane također osjetno skuplji. Potrošače dodatno zbunjuje činjenica da poskupljuju i proizvodi koji se tradicionalno uzgajaju u BiH.
Kulović ističe da udruženja reagiraju kada primijete drastična odstupanja, prijavljujući slučajeve nadležnim inspekcijama. Kao jedan od glavnih razloga rasta cijena navodi lančanu reakciju tržišta – čim poskupi energent poput plina, poskupljenja se preliju na gotovo sve proizvode.
Sličan stav dijeli i Redžo Omerbašić iz „Kluba potrošača“ Odžak. On smatra da se situacija djelimično stabilizira, ali upozorava na dugoročnije probleme. Kupovna moć je, kaže, pala, a građani su krajem prošle godine masovno negodovali zbog cijena pekarskih proizvoda i mesa.
Najdrastičniji primjer vidi se kod junetine. Prije dvije godine kilogram je koštao oko 10 do 12 KM, dok danas doseže i 30 KM. Omerbašić upozorava da je domaća poljoprivreda zapostavljena, zbog čega je BiH sve više oslonjena na uvoz – što tržište čini osjetljivim na vanjske poremećaje.
Iako globalni pokazatelji sugeriraju smirivanje cijena hrane, realnost u BiH ostaje teška. Građani sve pažljivije planiraju kupovinu, a udruženja potrošača apeliraju na jaču kontrolu tržišta i ozbiljniju podršku domaćoj proizvodnji. Jer, kako poručuju – statistika ne puni frižider.
Izvor informacije: Jabuka.tv
