Čović iznenadio nakon sastanka u Ambasadi SAD-a: „BiH mora biti podijeljena po etničkim linijama“
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović večeras je, gostujući na televiziji “HB”, komentirao i turbulentnu sjednicu Doma naroda i sastanak održan svega nekoliko sati ranije u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država. No poruke koje je uputio nakon tog sastanka izazvale su burne reakcije – prije svega zbog vrlo jasnog insistiranja na etničkom modelu uređenja Bosne i Hercegovine.
Budžet „napokon“ usvojen, kampanja već počela
Čović je razgovor otvorio ocjenom da je usvajanje državnog budžeta bio dug i neizvjestan proces, obilježen „političkim igrama“ i ranim ulaskom stranaka u predizbornu kampanju. Ipak, tvrdi da je budžet usvojen zahvaljujući „vještinama i iskustvu“ delegata.
Usvajanje budžeta, kaže, otvara prostor da se institucije fokusiraju na izradu budžeta za 2026. te na dva zakona ključna za evropski put – zakon o VSTV-u/Sudu BiH i imenovanje glavnog pregovarača.
Sastanak u Ambasadi SAD-a i spor oko Južne interkonekcije
U drugom dijelu intervjua dominirala je tema koja posljednjih sedmica opterećuje odnose unutar Federacije – južna plinska interkonekcija. Čović tvrdi da su Hrvati u oba doma federalnog Parlamenta preglasani, te da je sporno što bi nosilac projekta bio BH Gas, kompanija u kojoj, kako kaže, „nema hrvatskog utjecaja“.
Predložio je formiranje nove kompanije u Mostaru sa tri suvlasnika – BH Gasom, Elektroprivredom HZ HB i hrvatskim Plinacrom – po modelu 33:33:33. Međutim, tokom sastanka u američkoj ambasadi, otpravnik poslova ponudio je novu opciju: ulazak američkih investitora u cijeli projekt.
Čović je tu ideju odmah pozdravio:
„Kada vam investitori iz SAD-a žele ući u plinsku infrastrukturu, to je signal da se konačno izlazi iz političkih pritisaka i preglasavanja.“
Uz to je najavio da hrvatska strana želi „plinoficirati cijelu Hercegovinu“ i izgraditi i primarnu i sekundarnu mrežu.
Poruke o Daytonu – mir da, ali i ‘nefunkcionalna država’
Govoreći o 30 godina Daytonskog sporazuma, Čović je ponovio da je taj dokument donio mir, ali i „neučinkovito uređenje“ koje ni danas ne funkcioniše. Poručio je da je BiH zapravo „poluprotektorat“ zbog više od 900 odluka visokih predstavnika.
Posebno je naglasio da je „ključ Daytona konstitutivnost sva tri naroda“ i da je pokušaj osporavanja jednakopravnosti Hrvata bio dugogodišnji proces kroz pravosuđe i odluke ECHR-a.
„BiH može opstati samo kao konsocijacija“
Čović je kategoričan da Bosna i Hercegovina može ući u Evropsku uniju samo kao država zasnovana na konsocijacijskom modelu i federalizmu tri naroda, navodeći primjere Belgije i Švicarske.
„Moramo pojednostaviti unutarnju organizaciju. BiH će preživjeti samo ako bude funkcionalna država tri konstitutivna naroda.“
Novi politički aranžman – „Dayton 2“
U intervjuu je potvrdio da već postoje intenzivni razgovori o novom političkom dogovoru, koji bi mogao biti svojevrsni „Dayton 2“.
Tvrdi da će nova administracija SAD-a imati kapacitet da pokrene takav proces:
„Niko neće dozvoliti žarište u srcu Evrope.“
Poruka Bošnjacima: 2026. ćemo izabrati svog člana Predsjedništva
Na pitanje hoće li Bošnjaci ponovo izabrati hrvatskog člana Predsjedništva, Čović je rekao:
„Pokušati možda hoće, ali neće uspjeti. Uvjeren sam da će Hrvati 2026. imati svog legitimnog člana Predsjedništva BiH.“
Njegove izjave, posebno one o etničkom modelu, federalizmu i najavi „novog Daytona“, već izazivaju komentare da Čović – uprkos tonovima saradnje s američkom stranom – zapravo gura agendu dublje etničke podjele zemlje, u trenutku kada Washington insistira na funkcionalnosti i evropskim reformama.
