Dayton ponovo u centru: Velike sile složne, Moskva problematizuje OHR
U međunarodnoj politici postoje trenuci kada tišina govori glasnije od saopštenja. Zatvorene konsultacije Vijeća sigurnosti često su upravo takva mjesta: bez kamera, bez aplauza, ali s porukama koje odjekuju daleko izvan sale.
Najnoviji razgovori o Bosni i Hercegovini djeluju kao podsjetnik da ova zemlja, i tri decenije nakon Daytona, ostaje test izdržljivosti i za domaće aktere i za međunarodnu zajednicu.
Gotovo jednoglasna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH – uz izuzetak Rusije – na prvi pogled izgleda kao rutinska diplomatska formulacija. Međutim, u kontekstu učestalih političkih tenzija i retorike koja koketira sa secesijom, takva poruka ima težinu stabilizacijskog sidra. Kada većina ključnih globalnih igrača ponovi da je Daytonski okvir i dalje temelj mira, to nije samo formalnost nego signal da se granice političke igre jasno povlače.
Ipak, jedinstvo Vijeća sigurnosti nije potpuno. Rusija je otvorila pitanje ostanka OHR-a, što je tema koja već godinama izaziva podijeljene reakcije. Kritičari OHR-a tvrde da produženi međunarodni nadzor guši političku zrelost i odgovornost domaćih institucija. Zagovornici, s druge strane, upozoravaju da BiH još nije dosegla nivo stabilnosti u kojem bi se mogla odreći mehanizma koji je više puta djelovao kao korektiv u kriznim trenucima. Istina je vjerovatno neugodna za obje strane: OHR je i simptom nedovršenog političkog procesa i alat koji je često bio nužan upravo zbog tog nedovršenog posla.
Posebno je značajno što su razgovori obuhvatili i pitanje islamofobije. Time se fokus s ustavnih i institucionalnih sporova širi na društvenu klimu. Diskriminacija i govor mržnje nisu samo moralni problem nego i sigurnosni rizik. Društvo koje normalizira netrpeljivost prema bilo kojoj grupi dugoročno podriva vlastitu stabilnost. U zemlji poput BiH, gdje su identiteti historijski osjetljivo pitanje, ignoriranje takvih pojava bilo bi politički kratkovidno.
Predstojeća polugodišnja sjednica, na kojoj će Christian Schmidt predstaviti izvještaj, biće nova prilika za odmjeravanje međunarodnih tonova. No, suštinsko pitanje ostaje domaće: može li BiH izaći iz začaranog kruga kriza koje se periodično recikliraju? Međunarodna podrška može amortizirati udare, ali ne može zamijeniti unutrašnji politički dogovor i odgovornost.
Bosna i Hercegovina ne treba ni dramatizaciju ni uljepšavanje stvarnosti. Potrebna joj je dosljedna odbrana ustavnog poretka, jasna osuda destabilizirajuće retorike i ozbiljan rad na društvenoj koheziji. Sve ostalo – uključujući rasprave o ulozi OHR-a – ima smisla samo ako vodi ka stabilnijoj, funkcionalnijoj i pravednijoj državi.
Izvori: Slobodna Bosna, Federalna televizija
