Delegati upozoravaju: Dom naroda blokiran voljom Čovića i Špirića
DELEGATI OGORČENI PONAŠANJEM KOLEGIJA: Čović i Špirić žele da Dom naroda ovisi o njihovom “aminovanju”
Blokada rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ponovo otvara pitanje političke odgovornosti i institucionalne funkcionalnosti države. Dok se približava kraj godine, ključni zakoni i međunarodni sporazumi ostaju zaglavljeni u proceduri, a održavanje čak i jedne nastavne sjednice postaje rezultat političke volje dvojice članova Kolegija – Dragana Čovića i Nikole Špirića.
Delegati upozoravaju da takav model odlučivanja pretvara najviši dom parlamenta u tijelo koje zavisi od “aminovanja” pojedinaca, a ne od propisane procedure i kolektivne odgovornosti.
Zastoj nije samo tehničke prirode. Višemjesečni prekidi sjednica, nepostojanje kvoruma i odbijanje dolaska delegata HDZ-a BiH i SNSD-a ukazuju na duboko ukorijenjeno instrumentaliziranje institucija radi političkih ciljeva.
Posljedica je direktan zastoj u procesima koji su ključni za funkcionisanje države – od ratifikacija međunarodnih grantova do razmatranja zakona koje je već usvojio Predstavnički dom.
Delegat Želimir Nešković ističe da se na dnevnom redu nalaze deseci tačaka, uključujući zakone od strateške važnosti, poput izmjena Zakona o Oružanim snagama BiH, te prijedloga o nultoj stopi PDV-a na osnovne prehrambene proizvode.
Ovi prijedlozi imaju potencijal direktnog utjecaja na građane, posebno u periodu inflatornih pritisaka i ekonomskih neizvjesnosti. Međutim, izostanak volje članova Kolegija da osiguraju redovan rad Doma naroda ostavlja te zakonodavne inicijative u zastoju.
Dodatni izazov predstavlja evropska agenda. Zakon o Sudu BiH i Zakon o VSTV-u BiH nalaze se među prioritetima koje država mora ispuniti kako bi održala korak u procesu evropskih integracija. Svako odgađanje ne samo da usporava reformski put, već šalje poruku o slaboj institucionalnoj zrelosti i političkoj fragmentiranosti.
Predstojeći period dodatno komplikuje situaciju. Nakon zimskih i januarskih praznika slijedi ulazak u predizbornu atmosferu, što po pravilu znači smanjen broj sjednica i pad zakonodavne aktivnosti. Ako se postojeći zastoj nastavi, BiH rizikuje ulazak u 2026. godinu bez usvojenog budžeta i bez ključnih zakonskih rješenja koja su već mjesecima na čekanju.
U osnovi problema nalazi se pitanje političke kulture: radi li se u interesu građana i države, ili u interesu partijskih strategija i kontrole institucija? Delegati jasno poručuju da Kolegij snosi najveću odgovornost, ali i da se mora izgraditi model koji sprječava paralizu sistema svaki put kada politički akteri odluče koristiti odsustvo kao sredstvo pritiska.
