Dodik traži da se špijunira svaki strani zvaničnik u Banjoj Luci: Vlada kao “obavještajna služba”
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik RS, obratio se novoj, neustavnoj Vladi RS sa nizom zahtjeva i poruka koje otvaraju ozbiljna pitanja o demokratskim slobodama i odnosu prema međunarodnoj zajednici. Njegove izjave, ispunjene tonom kontrole i paranoje, dodatno potvrđuju da on, iako bez zvanične funkcije u vlasti, i dalje rukovodi političkim procesima u entitetu,prenosi Raport.ba..
Špijuniranje diplomata kao zvanična politika
Dodik je od Vlade RS zatražio da prati i kontroliše svaki susret stranih zvaničnika u Banjoj Luci:
„Ne smije se dešavati nijedan zaseban sastanak bilo kojeg člana vlade niti njegovog saradnika, a da se to ne koncentriše na jednom mjestu i da se zna šta ko radi.“
On je dodao da vlada mora znati „s kim se sastao, šta je govorio, koliko sati i šta je vršljao po RS“ svaki ambasador koji dođe u Banju Luku. Time je, faktički, Dodik poručio da vlada treba da „glumi obavještajnu službu“.
Ovakva retorika otkriva duboku sumnju i nepovjerenje unutar SNSD-a, ali i prema međunarodnim partnerima. Posebno je indikativno da su Dodikove izjave došle nakon što je javnost saznala da se njegov bliski saradnik Zoran Tegeltija sastao sa britanskim ambasadorom, što Dodik, prema svemu sudeći, nije znao.
“Ured za borbu protiv laži” – udar na medije
Dodik je predložio i formiranje posebnog odjeljenja:
„Vlada mora da promijeni taj narativ. Da sve te laži smanji na minimum, da se obračuna sa svakim.“
Pod krinkom „borbe protiv dezinformacija i laži“, riječ je o ideji politički kontrolisanog ureda koji bi targetirao medije i pojedince van režimske kontrole. Dodik je optužio medije iz Federacije da „dnevno prenose i do hiljadu lažnih vijesti“, iako za to nije ponudio nikakve dokaze.
Poruka je jasna: cilj je suzbijanje kritičkog novinarstva i kreiranje propagandnog aparata u službi režima.
Retorika straha i poslušnosti
Dodik insistira da vlada ne smije imati članove „koji se bave antivladinim aktivnostima“, te da se sve politike moraju bespogovorno provoditi. Ton njegovog obraćanja je autoritaran, zasnovan na disciplinovanju i strahu, što potvrđuje i atmosfera na sjednici vlade – opisane reakcije ministara bili su „ponizni i preplašeni“ pogledi i tek poneki uzdah.
Analiza i posljedice
Dodikove izjave šalju nekoliko jasnih poruka:
Međunarodnoj zajednici: sve strane diplomatske aktivnosti u Banjoj Luci bit će pod nadzorom.
Političkim protivnicima i saradnicima: svako odstupanje od Dodikove linije biće tretirano kao „antivladina aktivnost“.
Medijima: kritički ton prema režimu biće označen kao „laž“ i targetiran kroz novi propagandni mehanizam.
Posljedice takvih poruka su ozbiljne – od gušenja slobode medija, preko narušavanja odnosa sa stranim diplomatama, do unutrašnjih čistki u SNSD-u i šire u institucijama RS.
Zaključak
Dodikovo obraćanje pokazuje jasnu težnju ka potpunoj kontroli informacija i međunarodnih kontakata u RS. Iako formalno bez vlasti, on nastupa kao apsolutni autoritet, što govori o slabosti institucija i jačanju lične vlasti.
Najopasnije je što ovakva retorika potkopava slobodu medija i ugrožava demokratiju. Ako vlada entiteta doista prihvati da „glumi obavještajnu službu“, RS bi mogla zakoračiti u još dublju izolaciju i represiju.
Pitanje koje ostaje za građane i političke aktere je jasno: koliko dugo će biti tolerisana politika zasnovana na strahu, kontroli i propagandi – i gdje je granica između odbrane entiteta i njegove potpune autokratizacije?
