Blokade iza zatvorenih vrata: Kako se u Domu naroda ponovo igra s novcem i ugledom države.

Država na ivici nove finansijske afere: Ko koči zakone u Domu naroda?

Dok građani svakodnevno osjećaju rast cijena i neizvjesnost, u zgradi na Marindvoru vodi se tiha, ali opasna politička igra. Naizgled tehničke odluke o zakonima, u stvarnosti kriju ozbiljne posljedice po budžet i ugled Bosne i Hercegovine. Najnovija sjednica Kolegija Doma naroda pokazala je da dogovor ponovo izostaje – i to ne slučajno.

Na dnevni red naredne sjednice Doma naroda nisu uvrštene izmjene dva ključna zakona: onog o finansiranju institucija BiH i zakona koji uređuje zaduživanje i dugove. Iako ih je Predstavnički dom usvojio još prošlog ljeta, u Domu naroda stoje u mjestu. Razlog? Nedostatak saglasnosti u Kolegiju, što dio političke javnosti vidi kao svjesnu blokadu iza koje stoje Nikola Špirić i Dragan Čović.

Ovi zakoni nisu obična birokratska forma. Oni su direktna reakcija na aferu „Vijadukt“, koja je mjesecima paralizirala institucije i otvorila pitanje ko zapravo plaća dugove nastale arbitražnim presudama. Predložene izmjene jasno kažu: dugove treba vraćati onaj ko ih je napravio – entitet ili Brčko distrikt – a ne država iz zajedničkog budžeta.

Druga važna novina jeste da bi otplata duga po arbitražnim presudama imala jasan prioritet. Time bi se spriječile dodatne kamate, sudski troškovi i međunarodne sankcije. Stručnjaci upozoravaju da neplaćanje ovakvih obaveza dugoročno košta mnogo više nego pravovremeno izvršavanje presuda.

Reakcije javnosti su burne. Građani i dio političkih aktera sve glasnije poručuju da se država ponovo gura u rizik, samo da bi se zadržao politički pritisak i mogućnost ucjena.

Odugovlačenje nije bezazleno. Svaki dan bez ovih zakona povećava finansijsku nesigurnost i narušava kredibilitet BiH. Umjesto da se spriječe nove krize poput „Vijadukta“, političke blokade prijete da ih ponove – na štetu svih građana.

Izvor informacije: Slobodna-bosna.ba