PARA NIKAD VIŠE, A DUG SVE VEĆI: Entiteti planiraju nova zaduženja uprkos rekordima
Rekordi u kasi, minus u džepu: Zašto vlasti planiraju nova zaduženja kad novca nikad više?
Bosna i Hercegovina je prošle godine ubirala poreze kao nikada prije. Brojke su rekordne, prilivi ogromni, a budžeti entiteta puniji nego ikad. Ipak, uprkos tom finansijskom „zlatnom dobu“, vlasti u oba entiteta planiraju novo masovno zaduživanje. Građani se s pravom pitaju – gdje je nestao sav taj novac i zašto se ponovo poseže za kreditima?
Uprava za indirektno oporezivanje BiH u prošloj godini prikupila je više od 12 milijardi maraka od PDV-a, akciza i carina, što je najveći iznos od njenog osnivanja. U odnosu na godinu ranije, prihodi su porasli za više od 600 miliona KM. Zahvaljujući tom rastu, entiteti i Brčko distrikt dobili su dodatnih pola milijarde maraka koje nisu bile planirane u budžetima.
Nakon što je privredi vraćeno više od dvije milijarde KM kroz povrat poreza, gotovo deset milijardi je podijeljeno državi, entitetima i Brčkom. Državne institucije su zadržale isti iznos kao i ranije, dok je najveći dio kolača završio na entitetskim računima. Federacija BiH dobila je više od 5,5 milijardi KM, Republika Srpska nešto više od tri milijarde, a Brčko distrikt oko 300 miliona maraka.
Iako su ove cifre impresivne, građani kažu da poboljšanja u svakodnevnom životu ne vide. Cijene rastu, plate kasne za troškovima života, a javne usluge ostaju na istom nivou. Upravo zato dodatni prihodi mnogima djeluju kao propuštena prilika.
Umjesto rasterećenja budžeta i smanjenja dugova, vlasti oba entiteta već planiraju nova zaduženja. Na postojeći dug od oko 12,5 milijardi maraka, u narednoj godini planira se dodati još oko 4,5 milijarde. Federacija BiH najavljuje kredite od 2,3 milijarde, dok Republika Srpska planira više od dvije milijarde. Veći dio tog novca, kako se priznaje, neće ići u razvoj, već u vraćanje starih dugova.
Rekordni prihodi nisu donijeli finansijski predah, već novo zaduživanje. Umjesto osjećaja sigurnosti, ostaje gorak utisak da se bogatija kasa ne pretvara u bolji život građana. Pitanje koje visi u zraku je jednostavno: ako ni s ovolikim prihodima ne možemo bez kredita, šta nas tek čeka sutra?
Izvor informacije: Slobodna-Bosna.ba / podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH
