Erdogan poslao dirljivu poruku o Izetbegoviću
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan odao je počast prvom predsjedniku nezavisne Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću, povodom 100. godišnjice njegovog rođenja. U emotivnoj poruci, Erdogan je istakao da Izetbegovićevo životno djelo predstavlja “epsku priču o istrajnosti u vjeri i dostojanstvu, čak i u najtežim okolnostima”.
„Rahmetli Alija zauzeo je mjesto u historiji kao glas savjesti, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u cijelom potlačenom svijetu. Bio je nepokolebljivi borac, sposoban državnik i mudri čovjek koji je osvjetljavao naše horizonte“, poručio je Erdogan.
Dodao je da je Izetbegovićeva filozofija, utemeljena na pravdi i moralu, “poput sjajne zvijezde na nebu čovječanstva koja i danas pokazuje pravac svima koji se suprotstavljaju nepravdi i tlačenju”.
Turski predsjednik podsjetio je i na poznate riječi Alije Izetbegovića: „Velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo“, koje su, kako je rekao, postale simbol borbe za slobodu i dostojanstvo Bosne i Hercegovine.
„Alija je bio jedan od najistaknutijih islamskih mislilaca našeg vremena, koji je gradio mostove između vjere i razuma, tradicije i modernosti“, kazao je Erdogan, naglasivši da Izetbegović i dalje ima posebno mjesto u srcima turskog naroda.
„Nastavljamo s ljubavlju čuvati uspomene na naše zajedništvo i njegovo naslijeđe. Neka mu je rahmet i neka mu prebivalište bude Džennet“, poručio je turski lider.
U Sarajevu je u petak održan svečani koncert posvećen stogodišnjici rođenja Alije Izetbegovića. Posjetioci su, uz emocije i ovacije, premijerno čuli simfonijsku poemu “Moj bijeg u slobodu” kompozitora Emira Mejremića, izvedenu u čast prvog predsjednika BiH.
Događaju su prisustvovali brojni ugledni gosti, među njima turski ambasador u BiH Emin Akseki, sin turskog predsjednika Bilal Erdogan i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. u Bosanskom Šamcu, a preminuo 19. oktobra 2003. u Sarajevu. Bio je autor brojnih djela, među kojima su “Islam između Istoka i Zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”, a njegovo naslijeđe i dalje živi kroz ideje slobode, vjere i humanosti.
