Ove firme su hranile Jugoslaviju, a danas su samo sjećanje.

Nekad su hranile državu, danas su samo sjećanje: Industrijski giganti Jugoslavije koji su nestali..

Nekada se iz Jugoslavije izvozilo sve – od brodova i transformatora do traktora i konfekcije. Te firme nisu bile samo fabrike, već čitavi sistemi koji su zapošljavali gradove, punili budžet i gradili ugled države širom svijeta. Danas, kada se spomenu njihova imena, javnost reaguje isto: nevjerica, tuga i pitanje – kako je moguće da je sve to nestalo?

Na obalama Jadrana, u Splitu, Rijeci i Puli, brodogradilišta su radila punom parom. Ogromni brodovi izgrađeni ovdje plovili su svjetskim morima, a hiljade radnika živjele su od tog posla. No, skupa proizvodnja, spora modernizacija i nalet azijske konkurencije polako su potkopavali ovaj sektor, koji je devedesetih doživio slom.

U Zagrebu je Rade Končar bio sinonim za struju i industriju. Transformatori i elektrooprema izvozili su se od Evrope do Bliskog istoka. Međutim, otvaranje tržišta, tehnološko zaostajanje i loše vođene privatizacije smanjile su giganta na sjenu nekadašnje moći.

Posebno mjesto u kolektivnom pamćenju ima sarajevski Energoinvest. Ta firma gradila je dalekovode, elektrane i postrojenja po Africi i Aziji, zapošljavala desetine hiljada ljudi i donosila ogroman devizni priliv. Rat je prekinuo projekte, uništio pogone i razbio kompaniju na dijelove od kojih se nikada nije oporavila.

Na selima širom Jugoslavije, IMT traktori bili su simbol rada i napretka. Beogradska fabrika snabdijevala je domaće i strano tržište, ali je loše upravljanje i neuspjela privatizacija gurnula ovu industrijsku perjanicu u propast.

U tekstilnoj industriji, Prvomajska je zapošljavala hiljade radnica i izvozila odjeću na Zapad. Dolaskom jeftine robe iz Azije i nestankom zaštite domaće proizvodnje, ova legenda je brzo izgubila tržišnu bitku.

Nestanak ovih firmi nije bio slučajan, niti se desio preko noći. Kombinacija rata, loših odluka, privatizacijskih promašaja i globalnih promjena ugasila je industrijske stubove jedne države. Ipak, njihova uloga u razvoju regiona ostaje neizbrisiva, kao opomena koliko se lako može izgubiti ono što se decenijama gradi.

Izvor informacije: Slobodna Bosna / Telegraf Biznis