„Jad i bijeda pravosuđa“: Blagojević o slučaju Dodik i slabostima Suda BiH

Izjave pravnog stručnjaka i senatora Republike Srpske, dr. Milana Blagojevića, ponovo su otvorile pitanje integriteta političkih institucija i stanja pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

Njegova ocjena da je „jad i bijeda pravosuđa“ ogoljena kroz slučaj Milorada Dodika, ali i kroz navode o izbornim nepravilnostima u više opština, predstavlja ozbiljno upozorenje o dubinskoj eroziji povjerenja u sistem.

U središtu Blagojevićeve analize nalazi se nekoliko ključnih tačaka. Prva je rezultat opozicionog kandidata Branka Blanuše, koji je prema njegovim riječima uspio mobilisati više od 200.000 glasova prije svega na osnovu ličnog autoriteta. Ovaj uspjeh, iako impresivan, ne znači automatski jačanje opozicionog bloka.

Naprotiv, Blagojević smatra da su opozicione stranke i dalje organizacijski slabe, što potvrđuje i primjer Zvornika, gdje SDS, prema navodima, nije imao nijednog akreditovanog posmatrača na biračkim mjestima. Takav propust otvara prostor za sumnje u regularnost procesa i postavlja pitanje njihove sposobnosti da učestvuju u ozbiljnim političkim utakmicama.

Druga važna dimenzija jeste stanje institucija, posebno pravosuđa. Blagojević tvrdi da je presuda Suda BiH u slučaju Milorada Dodika ostala nedorečena, jer nije jasno propisala sekundarne zabrane koje proizlaze iz osude.

Time je, smatra on, ostavljen prostor za institucionalno prebacivanje odgovornosti i tumačenja, uključujući uključivanje Centralne izborne komisije i drugih organa koji nemaju neposrednu nadležnost. Rezultat je pravna konfuzija koja dodatno potkopava povjerenje javnosti.

Treći element jeste političko djelovanje SNSD-a. Usvajanje Reformske agende, za šta su glasali ministri iz ove stranke, Blagojević vidi kao odluku koja ide protiv interesa Republike Srpske i dovodi do njenog institucionalnog slabljenja. Time se sugerira da unutar vladajuće strukture nema jasnih granica kada je riječ o zaštiti entitetskih nadležnosti.

Sve navedeno ukazuje na širu sliku: destabilizaciju političkih standarda, slabljenje sistemskih mehanizama kontrole i dubok deficit povjerenja u institucije. Umjesto fokusiranja na personalne sukobe i dnevnopolitičke izgovore, potrebno je otvoriti raspravu o reformi izbornog procesa, jačanju nezavisnosti pravosuđa i političkoj odgovornosti stranaka koje upravljaju institucijama. Bez toga, svaki izborni ciklus i svaka presuda mogu postati izvor nove krize.

Izvori: slobodna-bosna.ba