Ko su pravi uzroci političke krize u BiH?
Bosna i Hercegovina se već godinama suočava sa stalnim političkim krizama koje ozbiljno ugrožavaju funkcionisanje države, put ka Evropskoj uniji i svakodnevni život njenih građana. U javnosti se često čuju tvrdnje da je za krizu odgovoran “samo jedan narod”, “jedan lider” ili “međunarodna zajednica”. Istina je, međutim, mnogo kompleksnija.
U ovom članku donosimo pregled ključnih uzroka političke krize u BiH, bez zauzimanja strane, uz uvažavanje činjenica i historijskog konteksta.
1. Ustavni haos
Ustav BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, uspostavio je složen politički sistem:
2 entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska)
10 kantona u Federaciji
3 konstitutivna naroda
3 člana Predsjedništva
i brojne institucije koje se često preklapaju
Ovakav sistem često rezultira blokadama, jer svaki narod ima mehanizme da zaustavi procese ako se osjeća ugroženim.
2. Etnonacionalizam – ko jače “zavoli”, taj vlada
Nacionalne stranke (SNSD, HDZ, SDA i druge) već godinama koriste retoriku ugroženosti da bi mobilisale svoje birače. Umjesto saradnje, preovladava logika konfrontacije:
“Srbi žele otcjepljenje”
“Bošnjaci žele unitarizaciju”
“Hrvati su politički obespravljeni”
Ovakva retorika održava tenzije i udaljava sve narode od dogovora.
3. Dodik i secesionizam
Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik RS-a, već godinama vodi politiku:
osporavanja odluka Ustavnog suda BiH
ignorisanja državnih institucija
najave otcjepljenja RS-a iz BiH
Ove izjave i potezi stvaraju ozbiljnu institucionalnu krizu i prijete miru.
4. Hrvatsko pitanje i “legitimno predstavljanje”
HDZ BiH i Dragan Čović tvrde da Hrvati nemaju mogućnost da biraju svoje predstavnike, posebno u Predsjedništvu BiH. Oni traže izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala etnička reprezentacija.
Međutim, bošnjačke i građanske stranke smatraju da bi to vodilo ka dodatnoj etničkoj podjeli i stvorilo treći entitet, što odbijaju.
5. Podijeljena i pasivna međunarodna zajednica
Uloga međunarodne zajednice je neujednačena:
Zapadne zemlje podržavaju reforme, ali često bez jasne strategije.
Rusija otvoreno podržava Dodikovu politiku.
Visoki predstavnik je često meta napada jer donosi odluke bez domaće saglasnosti.
Nedostatak jedinstvenog pristupa stvara dodatnu konfuziju.
6. Korupcija i borba za moć
U pozadini svih kriza često stoje:
borba za kontrolu nad javnim novcem i institucijama
pokušaji da se pažnja javnosti skrene sa nezaposlenosti, siromaštva i odlaska mladih
izbjegavanje odgovornosti za nerad
Zaključak: Niko nije nevina strana
Kriza u BiH nije rezultat samo jednog lidera ili jednog naroda. To je splet:
pogrešnog sistema
loših političkih praksi
i neiskrenih odnosa između naroda i njihovih lidera.
Ako želimo stabilnu i funkcionalnu državu, potrebno je:
istinsko poštovanje prava svih naroda i građana
reforma Ustava i izbornog zakona
borba protiv korupcije
te snažnija i iskrenija podrška međunarodne zajednice
Podijeli ovaj tekst ako vjeruješ da je istina važnija od politike.
