Košarac protiv spašavanja BHRT-a: “To nije naša televizija”
Kad politika odlučuje ko je “naša” televizija – slučaj BHRT otkriva dublju krizu države..
Jutrošnje privremeno gašenje programa BHRT-a nije samo tehnički problem jedne televizije. To je slika političke i institucionalne krize koja već godinama tinja u Bosni i Hercegovini, a sada prijeti da preraste u potpuni kolaps javnog servisa. Izjava Staše Košarca da građani Republike Srpske neće plaćati dugove BHRT-a dodatno je rasvijetlila suštinu problema: pitanje više nije finansijsko, već političko i identitetsko.
BHRT se već dugo nalazi u začaranom krugu dugova, neriješenog sistema finansiranja i političkih blokada. Dug prema Evropskoj radiodifuznoj uniji, koji je narastao na oko 22 miliona KM, samo je posljedica dugotrajnog institucionalnog nemara. Rok za isplatu približava se kraju, a prijetnja blokade računa znači mogućnost potpunog gašenja državnog javnog emitera.
Košarčeva poruka da građani Republike Srpske BHRT ne doživljavaju kao svoju televiziju otvara mnogo ozbiljnije pitanje od samog duga: može li država imati javni servis ako ga jedan njen dio politički odbacuje? Javna televizija po definiciji treba predstavljati sve građane, ali u bosanskohercegovačkoj realnosti mediji su već godinama podijeljeni po političkim i entitetskim linijama.
Optužbe na račun međunarodnih predstavnika i bošnjačkih političara dodatno produbljuju sukob, ali ne nude rješenje. Činjenica je da sistem naplate RTV takse nikada nije stabilno uređen, da se sredstva raspodjeljuju uz stalne sporove i da su javni servisi postali taoci političkih odnosa. Umjesto reforme modela finansiranja, svaka kriza pretvara se u novu političku bitku.
U cijeloj priči često se zaboravlja najvažnije — radnici BHRT-a i građani koji ostaju bez javnog medija. Gašenje emitovanja ne znači samo nestanak jednog kanala na televizoru. To znači gubitak informativnog prostora koji bi trebao biti zajednički, ali i ozbiljan udar na međunarodne obaveze države, posebno prema evropskim institucijama.
Paradoks je očigledan: svi politički akteri tvrde da štite interese građana, dok institucija koja bi trebala služiti tim istim građanima polako nestaje. Umjesto zajedničkog rješenja, javnost ponovo svjedoči prebacivanju odgovornosti.
Kriza BHRT-a pokazuje da Bosna i Hercegovina još uvijek nema dogovor ni oko osnovnih državnih funkcija. Kada javni servis postane predmet političkog identiteta umjesto javnog interesa, njegov opstanak postaje gotovo nemoguć. Dug od 22 miliona KM jeste ozbiljan problem, ali mnogo veći dug je nedostatak političke volje da se izgradi sistem koji funkcioniše za sve.
Ako BHRT prestane emitovati program, to neće biti samo finansijski bankrot jedne institucije — to će biti simboličan dokaz koliko je država udaljena od ideje zajedničkog prostora i zajedničkih institucija. A cijenu takvih političkih poruka na kraju uvijek plaćaju građani, bez obzira na entitet ili političku pripadnost.
Izvori: crna-hronika.info
