Lazović odgovorio Primorcu: “Ovo je islamofobični nasrtaj na Bošnjake i pokušaj diskreditacije BiH”
Izjave Maxa Primorca i odgovor Mire Lazovića – između političke retorike i stvarnih izazova BiH
Istup Maxa Primorca, člana konzervativnog američkog think-tanka Heritage Foundation, tokom nedavnog saslušanja u američkom Kongresu, ponovo je otvorio pitanja o stanju bosanskohercegovačke državnosti, međunacionalnim odnosima i ulozi međunarodne zajednice.
Kada jedna strana ocijeni Bosnu i Hercegovinu kao “propalu državu”, a druga takve tvrdnje nazove “islamofobičnim nasrtajem”, jasno je da se rasprava udaljava od nužne političke analize i prelazi u zonu oštre ideološke polemike.
Primorčeve poruke, koje uključuju teze o “narušenim odnosima među narodima”, “ekonomskom urušavanju” i navodnoj “dominaciji muslimana”, oslanjaju se na široko korišten narativ dijela konzervativnih krugova u SAD-u i regionu.
U takvom diskursu, BiH se prikazuje kao zemlja neodržive multietničnosti, a rješenje se vidi u jačanju etničkih autonomija, pa čak i stvaranju trećeg entiteta. Međutim, ovakve teze zanemaruju realno stanje institucija, distribuciju političke moći i činjenicu da su ključne pozicije na državnom i entitetskom nivou godinama u rukama stranaka s hrvatskim, srpskim i bošnjačkim predznakom, bez stvarne dominacije jedne strane.
ZOVKO NAPALA MINISTRA ODBRANE: ‘Zukan Helez potkopava napore Borjane Krišto!’
Reakcija Mire Lazovića naglašava upravo tu disproporciju. On tvrdi da je pogrešno govoriti o diskriminaciji Hrvata kada predstavnici HDZ-a godinama upravljaju najvažnijim resorima, te ocjenjuje Primorčeve navode kao politički motivisane.
Lazović posebno upozorava da insistiranje na etničkim podjelama ne doprinosi stabilnosti, već produbljuje nepovjerenje među zajednicama. Njegova poruka o potrebi zajedničkog državnog identiteta ima institucionalno uporište, ali se suočava s realnošću u kojoj je etnonacionalizam i dalje dominantna politička valuta.
Između dvije krajnosti — etničkog radikalizma s jedne i idealističkog zagovaranja građanskog koncepta s druge — ostaje pitanje kako izgraditi funkcionalan politički sistem koji će biti dovoljno inkluzivan i dovoljno stabilan.
Helez uzvratio na optužbe iz Washingtona i Bruxellesa: “Zovko i Primorac su nosioci ustaških gena”
BiH nije propala država, ali jeste država sa dubokim strukturnim manjkavostima, čije rješavanje zahtijeva odgovornu unutrašnju politiku i konstruktivan međunarodni angažman. Pojednostavljene dijagnoze i ideološki ostrašćene poruke, bez obzira od koga dolazile, samo dodatno zamagljuju put prema realnim rješenjima.
Izvor: Slobodna-bosna.ba
