JE LI ZAISTA BILA GREŠKA? Hronologija izraelskog bombardovanja crkava u Gazi otkriva šokantne činjenice
U haosu koji je odnio desetine hiljada života, rijetko šta ostane pošteđeno — ni vjera, ni svetinje, ni oni koji se u njih sklone. Dok izraelska vojska nastavlja svoje razorne operacije širom Pojasa Gaze, sve je teže povjerovati da su napadi na crkve — “greške”.
Najnoviji tragični događaj dogodio se 17. jula 2025. godine, kada je izraelska vojska pogodila katoličku crkvu Svete porodice u naselju Zeitoun u Gazi. Napad je rezultirao smrću troje civila – Saada Salameha (60), domara crkve, Fumayye Ayyad (84) i Najwe Abu Daoud (69). Još desetine su ranjene, uključujući i župnika oca Gabriela Romanellija, koji je zadobio rane na nozi.
Iako izraelske vlasti tvrde da je napad bio “nenamjeran”, Latinski patrijarhat u Jerusalemu otvoreno tvrdi suprotno – da je crkva “direktno pogođena”, a kardinal Pierbattista Pizzaballa izrazio je sumnju u izraelsku verziju. “Kažu da je bila greška. Mi više nismo sigurni da je uopšte bila greška,” izjavio je kardinal za Vatican News.
Ali ovaj napad nije izolovan slučaj. Pogledamo li unazad, vidimo uznemirujući obrazac.
19. oktobar 2023. – Crkva Svetog Porfirija
U srcu starog grada Gaze, pravoslavna crkva Svetog Porfirija postala je mjesto tragedije kada je izraelska bomba pogodila zgradu u njenom kompleksu. Unutra se krilo oko 500 civila — muslimana i kršćana. Poginulo je najmanje 18 ljudi, uključujući djecu. Grčki pravoslavni patrijarhat osudio je napad kao ratni zločin, a IDF je ponovio poznatu rečenicu: “Nismo ciljali crkvu.”
17. oktobar 2023. – Arapska bolnica Al-Ahli
Samo dva dana prije tog napada, izraelski projektil pogodio je dvorište baptističke bolnice Al-Ahli, dio vjerskog kompleksa. Ubijeno je skoro 500 civila – pacijenata, doktora, raseljenih žena i djece. Međunarodna zajednica reagovala je sa gnušanjem, a brojni eksperti za ljudska prava ovaj napad su ocijenili kao ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Slučajnost ili obrazac?
Ponavljanje “nenamjernih” napada na vjerske objekte, posebno hramove manjinske kršćanske zajednice u Gazi, postavlja ozbiljna pitanja. Ako su crkve bile greškom pogođene jednom — to bi se moglo opravdati. Dvaput? Još uvijek se može dovesti u sumnju. Ali tri puta, uz desetine džamija koje su također srušene?
Organizacije poput Euro-Med Human Rights Monitora ističu da je u toku sistematsko uništavanje vjerske i civilne infrastrukture. Osim crkava, više od 70 džamija je uništeno ili teško oštećeno, a brojka raste iz dana u dan.
Gaza – zemlja bez svetinja?
Gaza je dom za svega oko 1.000 kršćana, uglavnom grčkih pravoslavaca, u moru većinski muslimanskog stanovništva. Ta mala zajednica sada nestaje – ne samo zbog metaka i bombi, već i zbog straha, progona i nesigurnosti.
Mnogi kršćanski lideri optužuju ne samo izraelsku vojsku, već i radikalne jevrejske doseljenike, koji, kako tvrde, svojim djelima potiču atmosferu progona i netrpeljivosti.
Kad b**be padaju na bolnice i crkve, kad starci umiru u hramovima, a djeca pod krstovima – možemo li i dalje govoriti o “greškama”? Ili je vrijeme da svijet pogleda istini u oči i nazove stvari pravim imenom?
Jer ako ni vjera nije sigurna – šta je ostalo od čovječnosti?
#Gaza #CrkvePodOgnjem #GenocidIliGreška #HumanostNaIspitu
