Ovo bi moglo srušiti sve planove HDZ-a: Bolje spriječiti nego liječiti.
Bitka oko državne zemlje: Zašto se sve glasnije traži da Južna plinska interkonekcija krene iz srednje Bosne..
U Bosni i Hercegovini se opet lome koplja oko državne imovine, zakona koji nikad da ugleda svjetlo dana i velikih infrastrukturnih projekata. Povod za novu političku buru bila je izjava Šefika Džaferovića, delegata u Domu naroda BiH, koji je zatražio aktiviranje Komisije za državnu imovinu. Reakcija je stigla brzo – Dragan Čović se ponovo obratio visokom predstavniku, tražeći da se ukine zakon koji trenutno brani raspolaganje državnom imovinom. Javnost je to dočekala s nevjericom i starim pitanjem: kome zapravo smeta red i zakon?
Građani već godinama gledaju isti film. S jedne strane, priča o evropskim vrijednostima i investicijama, a s druge uporno odbijanje da se donese zakon koji bi tačno propisao šta je državna imovina i kako se njome može upravljati. Taj zakon je više puta bio na stolu, ali je redovno zaustavljan u komisijama, glasovima predstavnika koji očito ne žele jasna pravila.
Zašto? Kritičari tvrde da haos mnogima savršeno odgovara. Dok nema zakona, lakše je dijeliti koncesije, preprodavati zemljište i zatvarati oči pred nezakonitim radnjama. Nije tajna da su širom zemlje vođene istrage zbog sumnjivog raspolaganja državnom imovinom, posebno u zapadnoj Hercegovini, ali i u drugim dijelovima BiH. Strah od zakona, kažu upućeni, nije strah od reda, nego od odgovornosti.
U cijelu priču ulazi i Južna plinska interkonekcija – veliki, strateški projekat koji podržava američka administracija i čija se vrijednost mjeri u milijardama eura. Investitori ne žele neuređeno pravno tlo, a bez saglasnosti Parlamenta BiH nema ni zakonitih koncesija. Upravo tu nastaje nervoza i pritisak da se “skine plomba” s državne imovine.
Zbog bojazni da bi projekat mogao biti zloupotrijebljen ili čak zaustavljen na pola puta, dio stručne javnosti predlaže drugačiji pristup: da se plinovod gradi iz srednje Bosne prema Hercegovini i granici s Hrvatskom. Time bi se projekat odmah vezao za postojeću mrežu prema Sarajevu i smanjio prostor za političke igre.
Iskustvo je naučilo građane BiH da budu oprezni. Previše je primjera u kojima su veliki planovi zapinjali zbog sitnih interesa moćnika. Zato poruka s terena zvuči jednostavno: bez zakona, bez saglasnosti Parlamenta i bez jasnih pravila – nema gradnje. Državna imovina nije ničija privatna kasica-prasica, a Južna interkonekcija mora služiti cijeloj državi, a ne odabranima.
Izvor informacije: Hayat.ba
