Plenković pojasnio Vučiću: Partnerstvo s Albanijom i Kosovom nije prijetnja
Izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića iz New Delhija otvara zanimljiv prostor za tumačenje odnosa u regiji, posebno kada je riječ o osjetljivoj temi obrambene suradnje.
Poruka da je tijekom razgovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem „otklonio strahove“ vezane uz suradnju Hrvatske, Albanije i Kosova dolazi u trenutku kada su sigurnosne teme ponovno visoko na dnevnom redu jugoistočne Europe.
U središtu pažnje nalazi se Deklaracija o suradnji na području obrane i sigurnosti koju su prošle godine potpisale Hrvatska, Albanija i Kosovo. Dokument je predstavljen kao okvir za tehničku i institucionalnu suradnju, s naglaskom na stabilnost, interoperabilnost i podršku euroatlantskim integracijama.
Ipak, politička percepcija u regiji često nadilazi formalne formulacije. Dok Zagreb i Tirana deklaraciju vide kao logičan nastavak partnerskih odnosa unutar NATO-a i šire sigurnosne arhitekture, Beograd je ranije izražavao zabrinutost, nazivajući taj format potencijalnom prijetnjom.
Plenkovićevo pojašnjenje da suradnja „nije usmjerena protiv Srbije“ može se promatrati kao pokušaj smirivanja retorike i održavanja diplomatskog balansa. Takve izjave nisu neuobičajene u međunarodnim odnosima: države redovito naglašavaju defanzivni i tehnički karakter vojnih i sigurnosnih sporazuma kako bi izbjegle pogrešne interpretacije. Vučićeva potvrda da je o tome „dugo razgovarao“ s Plenkovićem sugerira da je tema imala značajnu težinu, ali i da postoji kanal komunikacije koji nadilazi javne polemike.
Plenkovićevi sastanci s globalnim liderima u Indiji, uključujući razgovore o trgovinskom sporazumu EU-a i Mercosura te susret s glavnim tajnikom UN-a, pokazuju nastojanje Hrvatske da kombinira regionalne i globalne prioritete. Naglašavanje ekonomskih prilika i zaštitnih mehanizama za poljoprivredu dio je šire strategije usklađivanja vanjske politike i gospodarskih interesa.
Cijeli slučaj podsjeća da sigurnosne inicijative na Balkanu rijetko ostaju isključivo tehničko pitanje. One su uvijek i ogledalo povijesnog nasljeđa, međusobnog povjerenja i političke klime. Upravo zato svaka rečenica izgovorena na marginama međunarodnih skupova često ima odjek koji daleko prelazi protokolarni kontekst.
Izvori: Index.hr
