Politički cirkus bez kraja: Kako su blokade i ucjene pojeli budućnost BiH
Godina koja je iza nas u Bosni i Hercegovini ostat će upamćena po svemu, osim po napretku. Umjesto reformi, boljeg standarda i približavanja Evropi, građani su gledali beskrajne političke blokade, trgovine i međusobna optuživanja, dok su stvarni problemi gurani pod tepih.
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra da je 2025. bila još jedna izgubljena godina u nizu – godina u kojoj se država kretala unazad, a ne naprijed. Po njenim riječima, javnosti se konstantno servirala priča o „kraju političke ere Milorada Dodika“, iako je bilo jasno da on i dalje drži ključne poluge moći, kako u entitetu, tako i na državnom nivou.
Prema Cenić, problem nije samo u domaćim političkim odnosima, već i u međunarodnom faktoru. Evropska unija, tvrdi ona, često pokazuje dvostruke aršine – štite se interesi vlastitih članica, dok se Bosna i Hercegovina drži u stanju stalne neizvjesnosti. Kao primjer navodi miješanje susjednih država u unutrašnja pitanja BiH, koje prolazi bez ozbiljnih posljedica.
Posebno oštra bila je prema savezu SNSD-a i HDZ-a, koji, kako kaže, godinama koriste ucjene i blokade kao osnovni politički alat. Evropski put, budžet ili ključni zakoni postaju sredstvo pritiska – traži se ustupak, a zauzvrat se obećava „deblokada sistema“.
U tom kontekstu, Cenić ističe ulogu Trojke, za koju tvrdi da često popušta pod pritiscima, pravdajući to „višim interesima“ i stabilnošću države. Umjesto otpora, građani gledaju ispunjavanje političkih želja onih koji sistem drže zarobljenim, dok se odgovornost stalno prebacuje na međunarodnu zajednicu.
Ni predstojeći izbori ne ulijevaju optimizam. Iako se govori o izbornim tehnologijama i poštenijem procesu, Cenić upozorava da je ključni problem ono što se dešava prije samog glasanja – pritisci, kupovina glasova kroz zapošljavanja, projekte i budžetske transfere. Uz to, stalne intervencije visokog predstavnika dodatno urušavaju povjerenje u izborni proces.
Dok se političke elite nadmeću u borbi za moć, građani sve teže sastavljaju kraj s krajem. Potrošačka korpa daleko je iznad prosječnih primanja, a empatija prema običnom čovjeku gotovo da ne postoji. Cenić zaključuje da na političkoj sceni trenutno ne vidi stranku kojoj je javni interes ispred privatnog, niti partije koje su istinski demokratski uređene.
Bosna i Hercegovina tako ulazi u novu godinu s istim starim problemima – bez jasnog pravca, bez odgovornosti i s građanima koji sve češće osjećaju da su prepušteni sami sebi.
Izvor informacija: Hayat.ba
