Putin poslao jasnu poruku Beogradu: „Očekujemo da Srbija ispuni obaveze oko NIS-a“

Izjava ruskog predsjednika Vladimir Putin o obavezama Srbije prema Naftnoj industriji Srbije (NIS) otvara niz pitanja koja nadilaze samu energetiku i ulaze u sferu geopolitike, pravne sigurnosti i javnog interesa.
Činjenice su jasne: NIS je pod američkim sankcijama zbog ruskog vlasničkog udjela, rafinerija u Pančevu je obustavila rad, a Srbija se našla između suprotstavljenih zahtjeva Moskve i Zapada.
Putin je, obraćajući se na godišnjoj konferenciji za novinare u Moskvi, poručio da Rusija „polazi od toga da će prijateljsko rukovodstvo Srbije ispuniti obaveze koje je preuzelo“, podsjećajući na međuvladin sporazum i ulaganja ruske kompanije Gasprom od više od tri milijarde dolara u NIS. On je dodatno naglasio da je riječ o „najvećem poreskom obvezniku Srbije“, implicirajući da bi svako odstupanje od dogovorenih garancija moglo utjecati na buduće investicije.
To su činjenice. Mišljenje, međutim, mora uzeti u obzir širi kontekst. Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele NIS-u 9. oktobra 2025. imaju jasan politički cilj – spriječiti da se prihodi od energetike koriste za rat u Ukrajini.
Srbija, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, nalazi se pod pritiskom da se uskladi sa zapadnom politikom sankcija, ali istovremeno ima duboke energetske i ekonomske veze s Rusijom. Upravo taj raskorak čini Putinovu poruku više od diplomatskog podsjećanja; ona zvuči kao upozorenje.
Dodatni problem predstavlja zatvaranje rafinerije Pančevo, jedine u Srbiji, nakon što je JANAF, uz podršku vlasti u Hrvatska, zatvorio naftovod. Iako Vlada Srbije tvrdi da postoje dovoljne zalihe do kraja januara i da se pregovara s drugim dobavljačima, javni interes nalaže transparentnost: koliko dugo takvo stanje može trajati i po kojoj cijeni?
Putinova izjava, iako izrečena diplomatskim rječnikom, pokazuje da se energetska sigurnost Srbije više ne može posmatrati odvojeno od globalnih sukoba. Izbori koje Beograd bude pravio u narednom periodu neće biti tehnički, već strateški – i imat će dugoročne posljedice po ekonomiju, međunarodne odnose i građane.



