ZAŠTO IRAN NE SMIJE IMATI NUKLEARNO ORUŽJE, A DRUGE ZEMLJE SMIJU?
(Analiza dvostrukih standarda koji prijete svjetskom miru)
U jeku sve ozbiljnijih tenzija između Irana, Izraela i Zapada, ponovno se otvara jedno od najkontroverznijih pitanja današnjice: zašto jedne zemlje smiju imati nuklearno oružje, a druge ne? I zašto je baš Iran pod takvom međunarodnom lupom, dok drugi prolaze “ispod radara”?
Sve počinje sa Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja (NPT), potpisanim 1968. godine. Ovaj međunarodni dokument dozvoljava samo pet država – SAD-u, Rusiji, Kini, Velikoj Britaniji i Francuskoj – da legalno posjeduju nuklearno oružje. Sve ostale potpisnice, uključujući Iran, obavezale su se da neće razvijati atomsko naoružanje.
Ali realnost je daleko složenija. Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja, iako nisu potpisale (ili su se povukle iz) NPT, danas posjeduju nuklearni arsenal. A Izrael? Iako nikada nije potvrdio da posjeduje nuklearno oružje, procjene govore da ima između 80 i 400 bojevih glava – i sve to bez ikakvih inspekcija ili međunarodnog nadzora. Jer Izrael NPT nikada nije ni potpisao.
Iran, s druge strane, tvrdi da njegov nuklearni program ima isključivo civilnu svrhu – proizvodnju energije i medicinsku upotrebu. Međutim, zapadne sile, posebno SAD i Izrael, izražavaju duboke sumnje u te tvrdnje. Kriza je kulminirala 2002. kada su otkriveni tajni iranski nuklearni objekti – što je pokrenulo talas sankcija i diplomatskih pregovora, sve do sporazuma iz 2015. godine. Ipak, 2018. Donald Trump jednostrano povlači SAD iz tog dogovora, što je dodatno zakomplikovalo situaciju.
Izrael već godinama upozorava da Iran ne smije postati nuklearna sila. No kritičari kažu: kako država koja sama skriva svoj nuklearni arsenal i odbija međunarodni nadzor može drugima određivati pravila? U očima mnogih zemalja, tu se ne radi o sigurnosti, već o geopolitičkim interesima i dvostrukim standardima.
Konačno pitanje ostaje: je li svijet zaista sigurniji kada samo „odabrani“ imaju nuklearno oružje? Ili se ovakvim pristupom samo produbljuje globalna nepravda i rizik od novog, nuklearnog sukoba? Iran, kao i mnoge druge zemlje, to pitanje i dalje postavlja – i ne dobija jasan odgovor.
