STRAH OBAVIO EVROPU: Putin i Trump spremaju dogovor koji podsjeća na Hitlerov pakt iz 1938 – Hoće li Ukrajina postati nova žrtva velikih sila?

Evropske prijestolnice potresa nervoza uoči iznenada zakazanog samita Vladimira Putina i Donalda Trumpa u američkoj Aljasci. Diplomatski krugovi šapuću o mogućem scenariju koji bi mogao promijeniti granice, a Evropu gurnuti na margine historije – baš kao što se dogodilo 1938. s Minhenskim sporazumom između Hitlera i Chamberlaina, prenosi Raport.ba.

Anonimni evropski diplomata za CNN je poručio: „Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u historiji.“ Strah proizlazi iz činjenice da niko ne zna šta tačno Putin nudi, niti šta je Trump spreman prihvatiti. Ruski lider drži svoje karte zatvorene, dok je američki predsjednik nakon posjete svog izaslanika Moskvi nejasno poručio da će biti „malo razmjene teritorija, na korist obje strane“.

Međutim, analitičari upozoravaju da ta „korist“ najvjerovatnije znači – ispunjavanje ruskih maksimalističkih zahtjeva. Institut za proučavanje rata (ISW) navodi da Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz ključnih gradova Donjecke oblasti, što bi značilo pad glavne linije odbrane. Stručnjaci poput Micka Ryana upozoravaju da bi takvo ustupanje teritorije samo otvorilo vrata novoj ruskoj agresiji.

Evropski lideri u Parizu, Berlinu i Londonu ogorčeni su zbog osjećaja da američka administracija ne mari za princip da se granice ne smiju mijenjati silom. U zajedničkoj izjavi, potpisanoj i od strane Poljske i Finske, poručili su: „Ostajemo posvećeni međunarodnom pravu.“ No iza zatvorenih vrata pokušavaju izvući informacije o tome šta će se tačno pregovarati.

Paralele s 1938. sve su glasnije – tada je Hitler uvjeravao da je Sudetska oblast „posljednji teritorijalni zahtjev“. Danas mnogi strahuju da bi Putin, čak i ako pristane na zamrzavanje sukoba, iskoristio zatišje za nove pohode.

Visoka predstavnica EU Kaja Kallas otvoreno kaže: „Bilo koji dogovor mora uključivati i Ukrajinu i EU.“ No dok Trump mijenja stavove iz dana u dan, a Evropa još nema vlastitu strategiju, sudbina Ukrajine – i sigurnost kontinenta – mogla bi biti odlučena daleko od evropskog tla, iza zatvorenih vrata u Aljasci.

Ostaje pitanje: hoće li historija ponovo svjedočiti kako velike sile kroje sudbinu manjih naroda, dok ostatak svijeta nijemo posmatra?