Težak udar za Srbiju: SAD odbile licencu, posljedice tek stižu!
Vučić saopštio loše vijesti: Šta znači gašenje rafinerije u Pančevu i kakve posljedice slijede za Srbiju?
Odluka Sjedinjenih Američkih Država da Srbiji ne izda licencu za nastavak snabdijevanja sirovom naftom predstavlja jedan od najtežih energetskih udaraca koje je zemlja doživjela u posljednjoj deceniji. Prema riječima predsjednika Aleksandra Vučića, Rafinerija nafte u Pančevu – ključni stub domaće energetske infrastrukture – zbog toga će potpuno obustaviti rad.
Ovaj razvoj događaja dolazi u trenutku kada međunarodne sankcije, geopolitičke tenzije i vlasnička struktura Naftne industrije Srbije (NIS) stvaraju složen okvir u kojem ekonomski interesi često gube bitku pred političkim.
Suština problema leži u većinskom ruskom vlasništvu nad NIS-om, zbog čega je kompanija osjetljiva na američke i evropske restrikcije uvedene prema energetskom sektoru Rusije. Odluka SAD-a da ne izda izuzeće od sankcija znači da rafinerija više ne može legalno nabavljati dio ključnih sirovina, pa je obustava rada postala neizbježna.
Vučićevo iznenađenje zbog američkog poteza, kao i njegov komentar da “ne vidi šta su time dobili”, otvara pitanje koliko je Srbija bila spremna na ovakav scenarij i da li je adekvatno procijenila politički rizik koji proizlazi iz oslanjanja na ruski kapital u energetici.
Posljedice gašenja rafinerije mogle bi biti višeslojne. Prvo, tu je direktan ekonomski udar: gubitak proizvodnje, pad prihoda i rizik od gašenja radnih mjesta. Drugo, tržište derivata bi se uskoro moglo suočiti s poremećajima u snabdijevanju i rastom cijena, što posebno pogađa transportni sektor i proizvođače.
Treće, prema procjenama energetskih stručnjaka, uključujući Željka Markovića, izvjesna je finansijska blokada NIS-a, pa čak i rizik od stečaja ukoliko banke procijene da je poslovanje neodrživo.
Šira slika ukazuje na duboki strateški problem: Srbija se, oslanjajući se na jednu politički opterećenu energetsku osu, našla u situaciji da geopolitičke odluke drugih direktno ugrožavaju njenu energetsku sigurnost.
Bez diversifikacije vlasništva, izvora snabdijevanja i međunarodnih partnerstava, ovakve krize lako se ponavljaju. Stoga trenutna situacija ne predstavlja samo ekonomski, već prije svega strateški alarm za buduće planiranje energetske politike.
Izvori: hayat.ba
