Snimak iz kabine „izuzet“, pa nestao: Ko govori istinu?

Snimak koji je „izuzet“, pa nestao: Proturječne poruke Tužilaštva zbunile javnost

Istraga teške tramvajske nesreće od 12. februara u Sarajevu dobila je neočekivan zaplet. U razmaku od svega jednog dana, Kantonalno tužilaštvo iznijelo je dvije informacije koje se, na prvi pogled, međusobno isključuju – prvo da je snimak iz vozačke kabine izuzet, a zatim da takav snimak zapravo ne postoji.

Dana 18. februara Tužilaštvo je saopćilo da su istražitelji prikupili obiman dokazni materijal: saslušano je 30 svjedoka i izuzeto deset snimaka videonadzora sa okolnih objekata, uključujući BH Telecom, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i Tehnička škola Sarajevo. U istom saopćenju navedeno je da je među dokazima i snimak iz tramvajske kabine.

Međutim, već narednog dana uslijedila je korekcija: nakon forenzičke obrade hard diska iz kabine vozača utvrđeno je da na njemu nema snimljenog materijala od 29. novembra 2025. godine. Drugim riječima, sistem videonadzora u tom tramvaju, kako tvrde iz Tužilaštva, nije bio u funkciji posljednja dva i po mjeseca. Istovremeno je otvoreno pitanje – zašto nadzorni sistem nije radio i ko je za to odgovoran.

Takav slijed događaja izazvao je nedoumice. Ako snimka nije bilo, šta je tačno „izuzeto“ 18. februara? Da li je riječ o nespretno formulisanom saopćenju ili o nesporazumu u komunikaciji prema javnosti? Odgovor na to pitanje Tužilaštvo zasad nije preciziralo, a redakcije su zatražile dodatna pojašnjenja.

Slučaj ima i širi kontekst. Vozač tramvaja Adnan Kasapović bio je u fokusu istrage, a njegov branilac Elmin Plećan te ministar saobraćaja Adnan Šteta ranije su isticali očekivanje da bi snimak iz kabine mogao razjasniti okolnosti nesreće. Kasapović je trenutno jedini osumnjičeni i nedavno je pušten iz pritvora.

Prema informacijama koje su se pojavile u medijima, videonadzor u drugim tramvajima navodno funkcioniše. Ako je to tačno, logično se nameće pitanje – zašto sistem nije radio baš u vozilu koje je učestvovalo u nesreći? Dodatnu zabrinutost izaziva i vremenski razmak između same nesreće i izuzimanja snimaka, jer u takvim situacijama postoji rizik od brisanja ili tehničkog gubitka podataka.

Reakcije javnosti kreću se od zbunjenosti do otvorenog nepovjerenja. Građani očekuju jasne i dosljedne informacije, naročito kada je riječ o sigurnosti javnog prijevoza. Stručnjaci podsjećaju da transparentnost komunikacije institucija u kriznim situacijama nije samo pitanje reputacije, nego i povjerenja u pravni proces.

Proturječne izjave ostavile su prostor za sumnje i dodatna pitanja. Istraga se nastavlja, ali će vjerodostojnost njenog toka u velikoj mjeri zavisiti od preciznih i usklađenih objašnjenja nadležnih.

U slučajevima koji se tiču javne sigurnosti, svaka riječ institucija mora biti odmjerena, provjerena i jasna. Povjerenje se gradi dosljednošću.

Izvor INFORMACIJE: Klix.ba