Američko-ruski mirovni plan pretvorio se u zamku za Ukrajinu – idealna prilika za Putina
Mirovni plan SAD–Rusija koji je nedavno procurio u javnost stvorio je politički haos u Washingtonu, Kijevu i evropskim prijestolnicama, otvarajući upravo onu vrstu pregovaračkog okruženja kakvu je ruski predsjednik Vladimir Putin dugo priželjkivao.
Nacrt od 28 tačaka predstavlja zamku za Ukrajinu, jer je pritisak na Kijev da prihvati nepovoljne uvjete sve veći, dok se istovremeno dovodi u pitanje čvrstina američke podrške – najvažnijeg ukrajinskog oslonca u ratu.
Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću dodatno je destabilizirao proces. I Ukrajina i Rusija posljednjih mjeseci pokušavaju ubijediti Washington da nisu strana koja blokira mir. No američki predsjednik, nezadovoljan rezultatima samita s Putinom na Aljasci, počeo je naglo mijenjati ton.
Sankcije ruskoj nafti bile su samo kratkotrajan signal odlučnosti. Ubrzo nakon toga, Trump je ponovo optužio Ukrajinu da ometa mogućnost mirovnog sporazuma, javno se žaleći na “manjak zahvalnosti” iz Kijeva.
Istovremeno, Moskva je ostala suzdržana, puštajući Washington i Kijev da se međusobno suoče s posljedicama pritiska. Tek nakon nekoliko dana tišine, Putin je poručio da bi prijedlog “mogao postati osnova rješenja”, ali analitičari su uvjereni da će Rusija zahtijevati značajne dopune koje bi u potpunosti odrazile njene geopolitičke ambicije.
Prema procjenama stručnjaka, Putin nije odustao od cilja potčinjavanja Ukrajine i neće potpisati ništa što ostavlja otvorene interpretacije, posebno u dijelu koji se tiče neutralnosti Ukrajine i odnosa s NATO-om.
Struktura pregovaračkog procesa dodatno ide na ruku Rusiji. Washington traži da Kijev prihvati nacrt prije američke posjete Moskvi, što bi u Ukrajini moglo izazvati politička previranja – scenario koji Kremlj priželjkuje. Istovremeno, Ukrajina ne može odbiti razgovore, jer i dalje ovisi o američkoj pomoći, posebno pred tešku zimsku sezonu.
Iako su SAD i Ukrajina brzo kreirale alternativni prijedlog od 19 tačaka, povoljniji za Kijev, očekivanja su da će Moskva to glatko odbiti, vraćajući proces na početak. Rusija, prema analitičarima bliskim Kremlju, planira održavati pritisak na frontu sve dok Kijev ne pristane na prvobitni koncept.
U ovakvoj konstelaciji snaga, čini se da je Putin dobio upravo ono što je želio: pregovore u kojima Ukrajina ima najmanje manevarskog prostora, a SAD šalju neujednačene signale. Bez jasne i jedinstvene zapadne strategije, rizik je da će mirovni proces postati instrument prisile, a ne put ka pravednom okončanju rata.
