Ekstremne poplave pogodile Indoneziju: 753 mrtvih, glad prijeti milionima
Poplave u Indoneziji: Katastrofa koja otkriva ranjivost regiona na klimatske ekstreme
Katastrofalne poplave koje su zahvatile Indoneziju i odnijele najmanje 753 života predstavljaju jedan od najsmrtonosnijih prirodnih događaja u posljednjim godinama u jugoistočnoj Aziji.
Milion evakuiranih i više od tri miliona pogođenih ljudi ukazuju na razmjere krize koja prevazilazi okvire lokalne tragedije i postaje globalno relevantno upozorenje. Ovakve scene jasno pokazuju koliko su klimatski rizici postali neposredna prijetnja svakodnevnom životu u regionima gdje ekstremne padavine sve češće prelaze prag izdržljivosti infrastrukture i institucija.
Monsunske kiše tradicionalno nose rizik poplava i odrona, ali ovogodišnja meteorološka slika bila je dodatno pogoršana rijetkom tropskom olujom formiranom u Malačkom tjesnacu. Ona je snažno pogodila Sumatru i južni Tajland, a posljedice se i dalje računaju.
Drastičan porast broja žrtava u samo jednom danu – sa 604 na 753 – pokazuje koliko brzo se situacija može pogoršati kada putevi, mostovi i komunikacija kolabiraju. U nekim dijelovima sjeverne Sumatre još uvijek je nemoguće pristupiti cestom, što spasilačke operacije čini utrkom s vremenom.
Humanitarna dimenzija krize postaje sve ozbiljnija. U Acehu, jednoj od najpogođenijih regija, tržišta ostaju bez osnovnih namirnica, a cijene hrane su se utrostručile. Prekid opskrbnih lanaca najavljuje potencijalnu humanitarnu katastrofu ako se distribucija hrane ne stabilizira u narednim danima.
Indonezijska vlada šalje desetine hiljada tona riže i milione litara ulja, dok međunarodne organizacije, uključujući WHO i Islamic Relief, mobiliziraju pomoć kako bi spriječile nestašice i izbijanje zaraznih bolesti.
Ove scene nisu izoliran incident nego nastavak trenda sve češćih i intenzivnijih klimatskih ekstrema.
Direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je da globalno zagrijavanje stvara uslove za ekstremnije vremenske prilike koje pogađaju upravo najsiromašnije i infrastrukturno najranjivije dijelove svijeta. Paralelno, Šri Lanka se suočava s posljedicama ciklona Ditwah, uz stotine mrtvih i nestalih, što dodatno potvrđuje regionalnu prirodu krize.
Dok preživjeli opisuju noć u kojoj je voda progutala sela bez ikakvog upozorenja, pred vlastima stoji imperativ: modernizacija sistema ranog upozoravanja, ulaganje u otporniju infrastrukturu i dugoročna strategija prilagođavanja klimatskim promjenama. Bez toga, ovakve tragedije mogle bi postati sve češće, a ljudski i ekonomski gubici još teži.
Izvori: Hayat.ba
