Erdoganova oštra poruka Izraelu: Šta stoji iza optužbi o kršenju primirja u Gazi?
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovo je uputio oštre kritike na račun Izraela, optužujući ga da „izmišlja razloge“ kako bi narušio postojeće primirje i nastavio vojne operacije u Pojasu Gaze.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada je stanje na terenu i dalje nestabilno, a krhko primirje često zavisi od interpretacije incidenata koje strane prikazuju potpuno različito.
Erdogan je u govoru istaknuo da Hamas, uprkos „provokacijama“, nastavlja pristup koji opisuje kao strpljiv i usmjeren na očuvanje smirenja. Iako je takva ocjena dio šire turske političke pozicije prema palestinskom pitanju, ona otvara pitanje: ko i kako definiše kršenje primirja?
U ratovima asimetričnog karaktera, gdje informacije cirkulišu kroz propagandne okvire obje strane, istina je često fragmentirana i teško provjerljiva. No, ono što je evidentno jeste da prekidi vatre u Gazi rijetko traju dovoljno dugo da se izgradi stabilniji politički prostor.
Erdogan se osvrnuo i na sigurnost novinara, tvrdeći da je u Gazi od početka sukoba stradalo više od 270 medijskih radnika. Ta brojka, iako varira ovisno o izvoru, ilustrira težinu uslova u kojima novinari izvještavaju.
Istovremeno, predsjednik je kritikovao međunarodne medijske kuće zbog, kako kaže, nedostatka adekvatne reakcije na gubitak svojih kolega. Ovakve optužbe ponovno otvaraju raspravu o selektivnoj empatiji i globalnoj hijerarhiji vijesti, gdje tragedije u određenim regionima ostaju na margini međunarodne pažnje.
Posebno tešku sliku pružaju procjene o ukupnom broju žrtava u Gazi, među kojima je, prema turskom predsjedniku, većina žena i djece.
Iako se podaci razlikuju među organizacijama, jasno je da humanitarna kriza doseže razmjere koje međunarodni akteri sve teže ignorišu. Uprkos tome, politički procesi ne prate nužno hitnost humanitarne situacije. Sporovi oko odgovornosti za napade, tumačenja primirja i položaja civilnog stanovništva ostaju prepreka ka deeskalaciji.
Erdoganove izjave treba posmatrati i u širem kontekstu turske vanjske politike, koja balansira između savezništva sa Zapadom, ekonomskih interesa, te javne i političke podrške Palestini u Turskoj. Oštar ton prema Izraelu također je dio dugotrajnijeg trenda pozicioniranja Turske kao zaštitnika palestinskih interesa na međunarodnoj sceni.
Bez obzira na političke motive, poruke iz Ankare ponovo skreću pažnju na činjenicu da primirje u Gazi ostaje izuzetno ranjivo. Dok se retorika zaoštrava, humanitarna situacija se pogoršava, a izgledi za dugoročnije rješenje ostaju neizvjesni.
IZVORI: Anadolu Agency
